Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Slika /slike/Istaknute teme/zviždači.jpg

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, popularno zvan i Zakon o zviždačima je novi zakon koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine. 

Zakon je donesen s ciljem jačanja svijesti i poticanja građana na prijavljivanje nepravilnosti o kojima imaju saznanja, a povezani su s obavljanjem poslova kod poslodavca. 

Prije donošenja ovog Zakona, zaštita prijavitelja nepravilnosti bila je djelomično regulirana u nekim drugim zakonima, no ovim se Zakonom po prvi puta sistematizira i detaljno uređuje problematika vezana isključivo za prijavitelje nepravilnosti te ih se štiti od sankcija poslodavaca koje bi bile povezane s prijavom.

TKO JE PRIJAVITELJ NEPRAVILNOSTI?
Prijavitelj nepravilnosti je osoba koja ima saznanja o određenim nepravilnostima bilo da se radi o kršenjima zakona, uredbi, pravilnika, etičkih kodeksa, unutarnjih akata trgovačkih društava i koja ih prijavljuje, a koje su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca. Važno je istaknuti da obavljanje poslova, osim radnog odnosa obuhvaća i volontiranje, obavljanje poslova preko ugovora o djelu, studentske poslove i dr. Ujedno prijavitelj nepravilnosti može biti i osoba koja je sudjelovala u postupcima zapošljavanja u svojstvu kandidata.
 
NA KOGA SE OVAJ ZAKON PRIMJENJUJE?
Ovaj se zakon primjenjuje na sva tijela javne vlasti na središnjoj i lokalnoj razini, na pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalne jedinice  te na sve poslodavce privatnog sektora.
 
ŠTO NEPRAVILNOSTI PODRAZUMIJEVAJU?
Nepravilnost označava bilo kakav oblik djelovanja čija je posljedica ugrožavanje javnog interesa.
Isto podrazumijeva kršenje zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima EU, a nepravilnosti su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca. Kao primjeri nepravilnosti, mogu se izdvojiti neobjavljivanje propisanih dokumenata, manipulacije financijskim izvještajima ili nesavjesno upravljanje javnim dobrima, a zbog kojeg može doći do ugrožavanja ljudskog zdravlja.
 
TKO MOŽE BITI PRIJAVITELJ NEPRAVILNOSTI?
Prijavitelj nepravilnosti može biti svaka osoba koja obavlja poslove kod poslodavca ili na bilo koji način sudjeluje u djelatnostima javne vlasti, pravne ili fizičke osobe, neovisno o vrsti ugovora i tome da li je u radnom odnosu ili izvan njega. To znači da se zakon jednako primjenjuje i na volontere i osobe koje rade preko studentskog ugovora kao i na osobe čiji je radni odnos prestao kod određenog poslodavca te na osobe koje su sudjelovale u natječajima za zapošljavanje.
 
KOME SE NEPRAVILNOSTI PRIJAVLJUJU?
Postoje tri kanala putem kojih se nepravilnosti mogu prijaviti:
  1. Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti podrazumijeva prijavu povjerljivoj osobi imenovanoj od strane poslodavca za zaprimanje prijava unutar poslodavca. Unutarnji kanal prijavljivanja nepravilnosti dužan je uspostaviti svaki poslodavac koji zapošljava barem 50 osoba.
  2. Vanjsko prijavljivanje odnosi na prijavljivanje nepravilnosti pučkom  pravobranitelju, a koristi se u slučaju kada iz određenih razloga prijavljivanje povjerljivoj osobi unutar poslodavca nije moguće; primjerice, jer pravna osoba ima manje od 50 zaposlenih, povjerljiva osoba nije imenovana, prijavitelj ima opravdani strah da će ga se staviti i nepovoljniji položaj ili je povjerljiva osoba uključena u nepravilnost i sl.
  3. Javno razotkrivanje omogućuje objavljivanje nepravilnosti putem javnosti i/ili medija, no to bi trebalo predstavljati izuzetak kada unutarnje ili vanjsko prijavljivanje nije moguće jer postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost ili od nastanka štete velikih razmjera ili uništenja dokaza.
 
TKO JE POVJERLJIVA OSOBA?
Povjerljiva osoba i njezin zamjenik je zaposlenik kojeg imenuje poslodavac, a zadužen je za zaprimanje prijava nepravilnosti, vođenje postupka vezano uz prijave nepravilnosti te zaštitu prijavitelja nepravilnosti u okviru svoje nadležnosti. Povjerljivu osobu štite iste zakonske odredbe kao i prijavitelja nepravilnosti. Povjerljiva osoba dužna je djelovati zakonito i savjesno i čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti. Prijavitelj nepravilnosti ima pravo biti obaviješten o poduzetim radnja i o odluci o njegovoj prijavi. Ukoliko povjerljiva osoba ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti o poduzetim radnjama po prijavi onda se prijavitelj nepravilnosti može obratiti pučkom pravobranitelju.
 
ŠTO AKO SE NE MOŽE VJEROVATI DA ĆE POVJERLJIVA OSOBA MOĆI ZAŠTITITI NJEGOV IDENTITET ILI AKO POVJERLJIVA OSOBA NIJE IMENOVANA?
U tom slučaju postoji mogućnost prijave nepravilnosti pučkom pravobranitelju. Ukoliko prijavitelj nepravilnosti podnese prijavu pučkom pravobranitelju, pučki je pravobranitelj ispituje te prosljeđuje prijavu tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave na daljnji postupak. Pučki pravobranitelj je također dužan čuvati identitet prijavitelja nepravilnosti.
 
KAKO IZGLEDA PRIJAVA NEPRAVILNOSTI I KAKO SE PODNOSI?
Prijava nepravilnosti mora sadržavati podatke o prijavitelju nepravilnosti, naziv poslodavca, podatke o osobi/osobama na koje se prijava odnosi, datum prijave i opis nepravilnosti koja se prijavljuje. Prijava se može podnijeti neposredno u pisanom obliku, poštom, dostaviti u elektroničkom obliku (npr. e mail)  ili usmeno izjaviti na zapisnik.
 
KOJA SE PRAVA OVIM ZAKONOM DODJELJUJU PRIJAVITELJU NEPRAVILNOSTI?
Prema Zakonu prijavitelj nepravilnosti ima pravo na zaštitu, a to obuhvaća:
  1. zaštitu sukladno postupcima za prijavljivanje nepravilnosti predviđenim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti,
  2. sudsku zaštitu,
  3. naknadu štete i
  4. zaštitu identiteta i povjerljivosti
 
Ukoliko prijavitelj nepravilnosti prijavi nepravilnost, od trenutka prijave povjerljivoj osobi, pučkom pravobranitelju ili javnosti i/ili medijima, prijavitelj nepravilnosti je pod zaštitom odredbi ovoga zakona.

Prema tome, poslodavac ga ne smije staviti u nepovoljan položaj, a pod time se smatra: otkaz, uznemiravanje, nemogućnost napredovanja, neisplata i smanjenje plaće i drugih naknada, pokretanje stegovnog postupka, izricanje stegovnih mjera ili kazni, uskrata radnih zadataka, promjena radnog vremena, onemogućavanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, neisplata nagrada i otpremnina, premještaj na drugo radno mjesto, nezaštita od uznemiravanja drugih osoba, proizvoljno upućivanje na zdravstvene preglede, itd.

U slučaju kršenja ovih odredbi, odnosno ako je pretrpio štetnu radnju u vezi s prijavom nepravilnosti prijavitelj nepravilnosti se ima pravo obratiti nadležnom sudu i dobiti sudsku zaštitu podnošenjem tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Sudska zaštita podnošenjem tužbe može se ostvariti u roku od tri godine od kad je prijavitelj saznao za štetnu radnu, odnosno u roku od pet godina od kada je štetna radnja prema prijavitelju poduzeta.

Pošto se radi o specifičnim sudskim postupcima gdje je naglasak prvenstveno na zaštiti prijavitelja nepravilnosti, isti je u sudskom postupku oslobođen plaćanja sudskih pristojbi, teret dokazivanja prebačen je na poslodavca, a sudski postupak se vodi po hitnom postupku pred nadležnim općinskim sudom prema mjestu prebivališta ili boravišta prijavitelja nepravilnosti ili pred općinskim sudom na čijem je području štetna radnja poduzeta ili je nastupila štetna posljedica. Ukoliko se utvrdi osnovanost tužbe, prijavitelj nepravilnosti može tražiti da se: utvrdi da je prema prijavitelju nepravilnosti poduzeta štetna radnja, zabrani poduzimanje i ponavljanje štetnih radnji te da se uklone posljedice iste prema prijavitelju, nadalje da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava iz Zakona, te da se presuda kojom je utvrđena povreda prava prijavitelja nepravilnosti objavi u medijima na trošak tuženika.

Vodeći računa o potrebi hitne zaštite prijavitelja nepravilnosti, u postupku povodom tužbe za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, pa čak i prije pokretanja postupka može se prijedlogom tražiti od suda određivanje privremene mjere za zaštitu prijavitelja nepravilnosti u roku od osam dana od dana primitka prijedloga.
 
ZABRANA ZLOUPORABE PRIJAVLJIVANJA NEPRAVILNOSTI
U slučajevima kada prijavitelj nepravilnosti zloupotrebljava prijavljivanje nepravilnosti, primjerice kada traži protupravnu korist, daje neistinitu informaciju ili djeluje isključivo u svrhu nanošenja štete poslodavcu, tada prijavitelj nepravilnosti nema pravo na zaštitu predviđenu ovim Zakonom.
 
USKLAĐIVANJE SA ZAKONOM USPOSTAVOM UNUTARNJEG KANALA ZA PRIJAVLJIVANJE NEPRAVILNOSTI
Poslodavac koji zapošljava barem 50 osoba dužan je donijeti opći akt internog karaktera kojim će detaljnije propisati postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti u roku od šest mjeseci te imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
 
POSTOJE LI ODREĐENE SANKCIJE ZA PREKRŠAJE OVOG ZAKONA?
Poslodavac koji zapošljava minimalan broj od 50 osoba kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna ukoliko:
  • ne donese ili ne učini dostupnim akt kojim propisuje postupak unutarnjeg prijavljivanja;
  • ne imenuje povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupaka u vezi s istima;
  • ne ispita prijavu nepravilnosti i ne poduzme radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti;
  • ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti na njegov zahtjev o tijeku i radnjama poduzetima u postupku i ne omogući mu uvid u spis u zakonski određenim rokovima;
  • stavi povjerljivu osobu i/ili njenog zamjenika u nepovoljan položaj zbog poduzimanja radnji potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Poslodavac koji zapošljava minimalan broj od 50 osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kuna ukoliko:
  • spriječi prijavljivanje nepravilnosti;
  • pokuša otkriti ili otkrije identitet prijavitelja nepravilnosti;
  • ne zaštiti prijavitelja nepravilnosti od štetne radnje;
  • ne poduzme potrebne mjere iz svoje nadležnosti s ciljem zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja njihovih posljedica;
  • utječe ili pokuša utjecati na postupke povjerljive osobe i/ili zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
 
Za navedene prekršaje kaznit će se i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi kao i poslodavac fizička osoba.
U slučaju da prijavitelj nepravilnosti zlouporabi sustav prijavljivanja nepravilnosti samo kako bi naštetio poslodavcu, kaznit će se novčanom kaznom od 3000,00 kuna do 30.000,00 kuna.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj povjerljiva osoba i/ili njezin zamjenik koji zlouporabe svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti.