Reorganizacija mreže pravosudnih tijela 1. siječnja 2019. godine

Značajniji pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva 2015. godine pokazao je neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, čijim će spajanjem s općinskim sudovima biti omogućeno racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala. 

Broj pravosudnih tijela:
  • Vrhovni sud Republike Hrvatske
    • 15 županijskih sudova
    • 34 općinskih sudova
  • Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
  • Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
    • 9 trgovačkih sudova
  • Visoki upravni sud Republike Hrvatske
    • 4 upravna suda
  • Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH)
    • 15 županijskih državnih odvjetništava
    • 25 općinskih državnih odvjetništava
  • Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)
UKUPNO:                   108 pravosudnih tijela 


Veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale su poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu. Pored toga, premali sudovi s manje od 10 sudaca su neadekvatni za učinkovito upravljanje i za ostvarivanje svoje primarne funkcije.
 
Reorganizacijom mreže pravosudnih tijela postiže se:
  • smanjenje ukupnog broja sudova, ali povećanje broja gradova u kojima su sjedišta sudova 
  • ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima
  • mogućnost jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala pravosudnih tijela koja se spajaju (naročito mogućnosti da se dosadašnji suci prekršajnih sudova odrede za rad na drugim vrstama predmeta)
  • olakšan pristup građana sudovima (novi sudovi u mreži, stalne službe i sudbeni dani)
  • smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava
  • olakšano upravljanje pravosudnim tijelima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju
  • smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima (predsjednika sudova i odjela) i veći broj rješavatelja
  • smanjenje troškova za građane i njihove zastupnike koji su nakon reorganizacije 2015. bili primorani putovati na ročišta u druga mjesta.