Besplatna pravna pomoć

Slika /slike/besplatna pravna pomoc.jpg

Donošenjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Ministarstvo pravosuđa započelo je s izvršenjem opsežne i izazovne zadaće uspostave sustava besplatne pravne pomoći

Uspostavom sustava besplatne pravne pomoći omogućeno je  socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana osiguranje stručne pravne pomoći u svrhu djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.
 
Institucionalni okvir sustava besplatne pravne pomoći čine uredi državne uprave u županijama koji rješavaju o zahtjevima građana za odobravanje korištenja sekundarne pravne pomoći i Odjel za sustav besplatne pravne pomoći Ministarstva pravosuđa koji obavlja stručne i upravne poslove vezane za provedbu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13). Ministarstvo pravosuđa, Odjel za sustav besplatne pravne pomoći, u drugostupanjskom upravnom postupku rješava o žalbama građana te u prvom stupnju rješava o upisu udruga u Registar udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći, vodi Registar udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i rješava o odobravanju pravne pomoći u prekograničnom sporu. Također, provodi upravni nadzor nad radom ureda državne uprave u županijama u dijelu koja se odnosi na zakonitost provedbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te provodi stručni nadzor nad radom pružatelja primarne pravne pomoći.
 
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji pravne pomoći predviđeni su:
  • odvjetnici,
  • ovlaštene udruge
  • pravne klinike
  • uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba
 
Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi, ovlaštene udruge i pravne klinike.
 Uredi su ovlašteni u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske.
Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici.
 
Sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, osoba koja želi ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć podnosi ispunjen obrazac Zahtjeva za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći uredu državne uprave u županiji prema prebivalištu podnositelja zahtjeva. Uz Zahtjev se prilaže i pisana izričita suglasnost podnositelja zahtjeva  i punoljetnih članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini te o prihvaćanju materijalne i kaznene odgovornosti podnositelja zahtjeva za istinitost navedenih tvrdnji.
 
Zahtjev za odobravanje korištenja pravne pomoći podnosi se na propisanom obrascu, a čiji je sastavni dio i suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini (Obrazac ZOPP). Zahtjev se podnosi u pisanom obliku neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom nadležnom uredu državne uprave u županiji ili ispostavi ureda prema mjestu prebivališta (boravišta) podnositelja zahtjeva.
 
Odobravanje pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova pravne pomoći ovisno o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva. Naime, predviđena je mogućnost da korisnik pravne pomoći, zavisno od svojih materijalnih prilika, sudjeluje u troškovima postupka u određenom postotku.

Kada je pravna pomoć odobrena u smanjenom opsegu, razliku do punog iznosa nagrade i naknade troškova za rad pružatelju koji je odvjetnik nadoknađuje korisnik u preostalom razmjeru prema vrijednosti poduzete radnje utvrđene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
 

Korisnici besplatne pravne pomoći

Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći su:
  • hrvatski državljani,
  • dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu,
  • stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku,
  • stranci pod privremenom zaštitom,
  • stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili napuštanju Republike Hrvatske,
  • tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom

Za sva vaša pitanja vezano za besplatnu pravnu pomoć možete se obratiti na e-mail: besplatna.pravna.pomoc@pravosudje.hr te očekivati odgovor u najkraćem mogućem roku.

Također, sva pitanja možete izravno uputiti uredima državne uprave u županijama.


Prekogranični spor

Prekogranični spor je spor u kojem podnositelj zahtjeva za odobravanje pravne pomoći ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koja nije država članica u kojoj postupa sud, odnosno u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.
 
Pravna pomoć u prekograničnom sporu odobrava se u građanskim i trgovačkim stvarima, postupcima mirenja, izvansudskim nagodbama, izvršenju javnih isprava i pravnom savjetovanju u tim postupcima, dok se odredbe o prekograničnom sporu ne primjenjuju u poreznim carinskim i drugim upravnim postupcima.
 
Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta. Nadležni ured zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od primitka zahtjeva koji će Ministarstvo pravosuđa uz priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države članice Europske unije i nadležnog tijela za primanje, te ih proslijediti nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako pravna pomoć ne bude odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja. Također, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.
 
Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u državi članici EU, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj, ostvaruje pravo na pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.  Podnositelj zahtjeva ili nadležno tijelo države članice u kojoj ima prebivalište ili boravište (tijelo za slanje), zahtjev za pravnu pomoć u Republici Hrvatskoj podnosi se Ministarstvu pravosuđa (tijelo za primanje).
 
Obrasci i priložene isprave moraju se dostaviti u prijevodu na hrvatski jezik, jer će u protivnom zahtjev biti odbačen.
 
Zahtjev se podnosi na obrascu propisanom Odlukom Komisije 2004/844/EZ od 9. studenog 2004. godine o utvrđivanju oblika zahtjeva za pravnu pomoć prema Direktivi 2003/8/EZ o poboljšanju pristupa sudu u prekograničnim sporovima uspostavom minimalnih zajedničkih pravila, koja se odnose na pravnu pomoć u takvim sporovima.