Reorganizacija mreže pravosudnih tijela 1. siječnja 2019. godine

Slika /slike/shutterstock_160390574_cr.jpg

Značajniji pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva 2015. godine pokazao je neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, čijim će spajanjem s općinskim sudovima biti omogućeno racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala. 

Broj pravosudnih tijela:
  • Vrhovni sud Republike Hrvatske
    • 15 županijskih sudova
    • 34 općinskih sudova
  • Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
  • Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
    • 9 trgovačkih sudova
  • Visoki upravni sud Republike Hrvatske
    • 4 upravna suda
  • Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH)
    • 15 županijskih državnih odvjetništava
    • 25 općinskih državnih odvjetništava
  • Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)
UKUPNO:                   108 pravosudnih tijela 


Veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale su poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu. Pored toga, premali sudovi s manje od 10 sudaca su neadekvatni za učinkovito upravljanje i za ostvarivanje svoje primarne funkcije.
 
Reorganizacijom mreže pravosudnih tijela postiže se:
  • smanjenje ukupnog broja sudova, ali povećanje broja gradova u kojima su sjedišta sudova 
  • ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima
  • mogućnost jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala pravosudnih tijela koja se spajaju (naročito mogućnosti da se dosadašnji suci prekršajnih sudova odrede za rad na drugim vrstama predmeta)
  • olakšan pristup građana sudovima (novi sudovi u mreži, stalne službe i sudbeni dani)
  • smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava
  • olakšano upravljanje pravosudnim tijelima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju
  • smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima (predsjednika sudova i odjela) i veći broj rješavatelja
  • smanjenje troškova za građane i njihove zastupnike koji su nakon reorganizacije 2015. bili primorani putovati na ročišta u druga mjesta.