Zatvorski sustav

Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora
Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora u nadležnosti je suca izvršenja nadležnog županijskog suda.

Sve osobe osuđene na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci upućuju se u Centar za dijagnostiku u Zagrebu, a osobe osuđene na kaznu zatvora do šest mjeseci upućuju se u zatvore najbliže mjestu prebivališta zatvorenika.

U Centru za dijagnostiku u Zagrebu zatvorenici borave u prosjeku četiri tjedna za koje vrijeme stručnjaci različitih specijalnosti obavljaju poslove psihosocijalne dijagnostike u svrhu izrade prijedloga pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora kao i  prijedlog o upućivanju u konkretnu kaznionicu, odnosno zatvor  gdje će se nastaviti izvršavanje kazne zatvora o čemu odluku donosi Središnji ured.
Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora
Pojedinačni program za svakog zatvorenika sadrži:
  • procjenu rizičnosti za vrijeme izvršavanja kazne zatvora o čemu ovisi upućivanje u kaznionice prema stupnju sigurnosti (zatvorena, poluotvorena, otvorena)
  • radnu sposobnost, radne navike, vrstu posla i uvjete rada na koje se zatvorenika može rasporediti
  • obrazovnu razinu i potrebu za obrazovanjem ili stručnim osposobljavanjem
  • zdravstveno stanje, potreba za liječenjem
  • uključivanje u posebne programe (za ovisnosti o drogama, alkoholu, oboljele od PTSP-a), po odluci suda ili procjeni stručnog tima
  • potrebu za specifičnim psihološkom, psihijatrijskom, socijalnom ili pravnom pomoći
  • prijedlog posebnih oblika individualnog ili skupnog rada
  • sadržaje i oblike korištenja slobodnog vremena (kulturne i sportske aktivnosti)
  • kontakt s vanjskim svijetom (dopisivanje, telefoniranje, posjete obitelji i drugih osoba)
  • program pripreme za otpust na slobodu i pomoć nakon otpusta
Gdje se izdržava kazna zatvora?
Kazna zatvora dulja od 6 mjeseci izrečena u kaznenom postupku muškim osobama izvršava se u svim kaznionicama, a ženskim osobama u Kaznionici u Požegi.

U Zatvorskoj bolnici u Zagrebu izvršava se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja kada je izrečena uz kaznu zatvora te liječenje bolesnih zatvorenika.

Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u zatvorenim i poluotvorenima uvjetima u posebnim odjelima u Kaznionici u Požegi, dok je odjel za izvršavanje ove kazne u otvorenim uvjetima ustrojen u Kaznionici u Valturi.

Mjera istražnog zatvora, kazna zatvora izrečena u kaznenom postupku do šest mjeseci, kazna zatvora izrečena u prekršajnom postupku, te kazna zatvora kojom je zamijenjena izrečena novčana kazna, izvršava se zatvorima.


Odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod, koju sudovi izriču maloljetnim počiniteljima kaznenih djela, izvršava se u Odgojnom zavodu u Turopolju i Odgojnom zavodu u Požegi.
Kakva je prehrana zatvorenika?
Zatvorenicima se osiguravaju tri obroka dnevno, poslužena u pravilnim razmacima, kalorične vrijednosti minimalno 3000 kcal dnevno. Zatvorenicima koji su radno angažirani osigurava se dodatan obrok za vrijeme rada.

Obroci moraju kakvoćom i količinom zadovoljavati prehrambene i zdravstvene standarde, te moraju biti primjereni životnoj dobi, zdravstvenom stanju, naravi posla kojeg zatvorenik obavlja te njegovim vjerskim i kulturnim zahtjevima.

Jelovnik se sastavlja periodično prema jedinstvenom jelovniku izrađenom od Prehrambeno-tehnološkog  fakulteta u Zagrebu.

U povjerenstvu za sastav jelovnika sudjeluje liječnik ili drugi službenik medicinske struke, strukovni učitelj kuhar, ekonom te predstavnik zatvorenika. Svaki pripremljeni obrok kuša upravitelj ili osoba koju ovlasti, a zapažanja se evidentiraju u posebnu evidenciju.

Od svakog obroka ostavlja se uzorak radi eventualne analize za slučaj pojave trovanja hranom. Sanitarne inspekcije redovito obavljaju nadzor nad stanjem čistoće i higijene u kuhinjama i pomoćnim prostorijama, o čemu dostavljaju nalaz.
Na koji način se pruža zdravstvena zaštita zatvorenicima?
Zdravstvena se zaštita zatvorenicima   pruža u ambulantama kaznionica i zatvora, a kad je potrebno radi liječničkih pregleda ili bolničkog liječenja zatvorenike se upućuje u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. U slučajevima hitnosti ili nemogućnosti zbrinjavanja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu upućuje ih se u zdravstvene ustanove u javnome zdravstvu.

Razina skrbi, mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom usklađena je sa propisima u javnom zdravstvu za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Sukladno ugovoru s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, zatvorenici koji imaju važeće zdravstveno osiguranje mogu se liječiti i kod liječnika u javnom zdravstvu u ambulantama u sjedištu kaznionica i zatvora. Zatvorenicima se propisuju lijekovi s osnovne liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Tretman zatvorenika
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora glavna svrha izvršavanja kazne zatvora je uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima.

Ova definicija podrazumijeva da se izvršavanje kazne zatvora zasniva na rehabilitacijskom pristupu, što pretpostavlja individualizaciju kazne kroz pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora te niz specijaliziranih programa tretmana za selekcionirane skupine zatvorenika.

Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora sastoji se od pedagoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka primjerenih osobinama i potrebama zatvorenika te primjerenih vrsti i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.

Ovim programom utvrđuje se  smještaj na odjel, rad, korištenje slobodnog vremena, posebni postupci (obvezno liječenje od ovisnosti, socijalna, psihološka i psihijatrijska pomoć, skupni i pojedinačni rad), strukovno usavršavanje i izobrazba, dodir s vanjskim svijetom, pogodnosti, posebne mjere sigurnosti i program pripreme za otpust te pomoći nakon otpusta, općenito.

Gledano u širem smislu, tretman obuhvaća sve postupke usmjerene prema zatvorenicima u svrhu njihove resocijalizacije. Ovakve postupke nazivamo općim programima tretmana, a odnose se na rad, obrazovanje i organizaciju slobodnog vremena zatvorenika. Opći programi tretmana provode se u suradnji odjela tretmana s odjelima za rad i strukovnu izobrazbu, odjelima osiguranja te odjelima zdravstvene zaštite.

Posebni programi tretmana podrazumijevaju grupni i individualni psihosocijalni tretman zatvorenika te predstavljaju osnovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju zatvorenika. Djelujući izravno na dinamičke kriminogene čimbenike, ovi programi stvaraju pretpostavke za promjene u ponašanju, stavovima i vrijednostima te na taj način izravno utječu na ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora.
 
Imaju li zatvorenici pravo na vjeroispovijest?
Zatvorenici imaju pravo na vjeroispovijedanje koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu, a također imaju pravo kontaktirati s vjerskim službenikom svoje vjerske zajednice.

Vjeroispovijedanje i dušobrižništvo za najzastupljenije vjerske zajednice uređeno je sporazumima o dušobrižništvu koje pojedina vjerska zajednica potpisuje s Vladom RH na temelju međunarodnih ugovora i Zakona o izvršavanju kazne zatvora (ovakav sporazum za sada postoji za zatvorenike i maloljetnike katoličke, pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti).
Kako zatvorenici mogu provoditi slobodno vrijeme?
Zatvorenicima se u okviru njihovih interesa te mogućnosti kaznionica i zatvora organiziraju različite aktivnosti u slobodno vrijeme, a koje se odnose na sportsko-rekreativne  i kulturne sadržaje i kreativno izražavanje.
Kaznionice i zatvori organiziraju različite radionice slobodnih aktivnosti koje svoje rezultate pokazuju kroz izložbe, koncerte, predstave, sportske turnire i sl.
Pravilnikom o pogodnostima zatvorenika predviđena je mogućnost za samoorganiziranje slobodnog vremena („hobby“) na vlastiti trošak. Upravitelj može odobriti zatvoreniku unos stvari potrebnih za neku specifičnu aktivnost u slobodno vrijeme (knjige, glazbeni instrument, slikarski pribor i boje itd.). Sukladno zakonskim odredbama u kaznenim tijelima se ustrojava Povjerenstvo za slobodno vrijeme kao predstavničko tijelo zatvoreničke zajednice koje pod vodstvom službenika daje prijedloge za bolje organiziranje slobodnog vremena zatvorenika.
Što su to pogodnosti?
Pogodnosti predstavljaju skup poticajnih mjera usmjerenih na smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja i poticanje u ostvarivanju programa izvršavanja radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.
One se sastoje od ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora te češćih dodira sa vanjskim svijetom.

O pogodnosti upravitelj donosi odluku na temelju procjene uspješnosti programa izvršavanja. Prilikom odlučivanja o pogodnosti upravitelj se vodi načelom individualizacije izvršavanja kazne.
Tko odlučuje o premještaju zatvorenika?
O premještaju na izdržavanje kazne u drugu kaznionicu ili zatvor odlučuje Središnji ured Uprave za zatvorski sustav i probaciju na prijedlog upravitelja kaznionice ili zatvora gdje zatvorenik izdržava kaznu. Premještaji su uvjetovani sigurnosnim, organizacijskim i tretmanskim razlozima. Upravitelj kaznionice ili zatvora obvezno razmatra mogućnost premještaja u odjel ili kaznionicu s blažim uvjetima nakon izdržane polovice kazne, a nakon toga svakih šest mjeseci.

Temeljni kriteriji za premještaj zatvorenika u blaže uvjete izvršavanja su rezultati provedbe programa izvršavanja kazne, sigurnosna procjena, procjena vjerojatnosti zlouporabe blažih uvjeta izdržavanja kazne, odnosno sigurnost zajednice.
Premještaj zatvorenika
Tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenika se može premjestiti u drugu kaznionicu ili drugi zatvor. Upravitelj može predložiti premještaj zatvorenika radi ostvarivanja programa izvršavanja ili kad je to nužno zbog organizacije izvršavanja kazne i sigurnosti.

Osnovna svrha izvršavanja kazne u poluotvorenim i otvorenim uvjetima je olakšavanje pripreme zatvorenika za povratak u društvo nakon izdržane kazne. Smještaj zatvorenika u ovakve uvjete izvršavanja kazne moguć je ukoliko je procijenjeno kako zatvorenik ne predstavlja ozbiljan rizik za zajednicu te ako je njegov dosadašnji tijek tretmana u zatvorenim uvjetima bio uredan i pozitivno usmjeren.

U odnosu na zatvorene, poluotvoreni uvjeti znatno su sličniji životu na slobodi, no istovremeno zadržavaju visoku razinu kontrole i nadzora nad zatvorenikom. Stoga ovi uvjeti predstavljaju svojevrstan test kojim se provjerava zatvorenikova razina odgovornosti prije no što ga se otpusti s izvršavanja kazne kao slobodnog građanina.
 
Koja su prava zatvorenika i čime je zajamčena zaštita tih prava?
Temeljna ljudska prava propisana su Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim aktima, te Zakonom o izvršavanju kazne zatvora: smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima, zaštita osobnosti i tajnosti osobnih podataka, prehrana u skladu sa zdravstvenim standardima, rad, izobrazba, stručna pravna pomoć i pravno sredstvo za zaštitu prava, zdravstvena zaštita i zaštita majčinstva, dodir s vanjskim svijetom, boravak na otvorenom prostoru najmanje 2 sata dnevno, kontakt s odvjetnikom, vjeroispovijedanje, vjenčanje u kaznionici, odnosno zatvoru, glasovanje na općim izborima i dr. Zabranjena je diskriminacija zatvorenika po bilo kojoj osnovi.

Ograničavanje zatvorenika u temeljnim pravima dopušteno je samo u granicama nužnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora, odnosno iz razloga održavanja reda i sigurnosti i u postupku propisanom Zakonom.

Zaštita prava zatvorenika propisana je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora i u nadležnosti je suca izvršenja. Ostvaruje se podnošenjem žalbe ili pritužbe sucu izvršenja.
Može li zatvorenik zahtijevati naknadu štete?
Svaki zatvorenik kojem je nezakonito uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kakvom obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja, ima pravo na naknadu štete.
Što su to stegovni prijestupi zatvorenika?
Stegovna odgovornost zatvorenika propisana je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora kao lakša ili teža. Postupak i odluka o stegovnoj odgovornosti i izricanje stegovne mjere u nadležnosti je upravitelja, a protiv odluke upravitelja zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja, odlučuje o stegovnoj odgovornosti zatvorenika te izriče stegovnu mjeru.

Stegovne mjere su:
  • ukor
  • ograničenje ili privremena uskrata raspolaganja novcem u kaznionici, odnosno zatvoru do tri mjeseca
  • uskrata pojedinih ili svih pogodnosti iz članka 130. ovoga Zakona do tri mjeseca protekom kojeg roka se pogodnosti mogu odobravati postupno ovisno o uspješnosti u provođenju programa izvršavanja
  • upućivanje u samicu do dvadeset jedan dan u slobodno vrijeme ili tijekom cijeloga dana i noći

Protiv odluke upravitelja o utvrđenoj odgovornosti i izrečenoj stegovnoj mjeri zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja.

Pritvorenici

Odgovornost zbog stegovnih prijestupa pritvorenika propisana je Zakonom o kaznenom postupku. O odgovornosti odlučuje nadležni sudac na prijedlog upravitelja.
Za stegovne prijestupe pritvorenika sudac istrage, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća može izreći stegovnu kaznu ograničenja posjeta i dopisivanja. To se ograničenje ne odnosi na veze zatvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim službenikom.

Maloljetnici

Stegovna odgovornost maloljetnika propisana je Zakonom o izvršavanju kazne izrečene maloljetnicima za kaznena djela ili prekršaje kao lakša ili teža.
Postupak i odluka o stegovnoj odgovornosti i izricanje stegovne mjere u nadležnosti je upravitelja, a maloljetnik ima pravo žalbe nadležnom sudu za mladež.

Rad zatvorenika i strukovno osposobljavanje
Rad zatvorenika i strukovno osposobljavanje jedan su od najvažnijih tretmanskih postupaka u ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora odnosno rehabilitacije zatvorenika i smanjenju recidivizma.

Uvažavajući zdravstvene sposobnosti, stečena znanja i vještine zatvorenika, uspješnost ostvarivanja pojedinačnog programa, sigurnosnu procjenu te iskazani stvarni interes za radnim angažmanom, nastoji se radno rasporediti što veći broj zatvorenika, sukladno mogućnostima zatvora/kaznionice.

Rad zatvorenika većinom je organiziran u okviru radionica u kaznionicama i zatvorima, u njima se obavljaju poslovi obrade drva i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, šljunčarenja, eksploatacije kamena, izrade betonske galanterije i slično. Zatvorenici u kaznionicama i zatvorima također obavljaju i pomoćno-tehničke poslove poput održavanja čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznionice/zatvora, pranja vozila, ličenja, pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici i slično.

Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, zatvorenike je moguće zaposliti kod drugog poslodavca izvan kaznionice/zatvora, a moguće je zatvoreniku omogućiti i nastavak obavljanja vlastite gospodarske i druge djelatnosti. Poslovi koje zatvorenici najčešće obavljaju izvan kaznionice/zatvora su pomoćni poslovi u pilani, građevinarstvu, uređenju okoliša, poslovi utovara-istovara, poljoprivredni poslovi i slično.
Mogu li zatvorenici istupati u medijima?
Zatvorenicima je zabranjeno istupanje u sredstvima javnog priopćavanja, a s čime su isti upoznati. Obzirom na višestruku zaštitu prava zatvorenika, onemogućavanjem njihovog istupanja u medijima ni na koji način se ne krše njihova prava, niti se umanjuje mogućnost da se sa svojim problemima i pritužbama obrate izravno onima koji su nadležni i osposobljeni za njihovo rješavanje.

Jedan od razloga zabrane istupanja zatvorenika u medijima tijekom izvršavanja kazne zatvora je i zbog negativne konotacije koje se mogu pojaviti kod žrtva njihovih kaznenih djela.
Može li se zatvorenika premjestiti?
Tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenika se može premjestiti u drugu kaznionicu ili drugi zatvor. Upravitelj može predložiti premještaj zatvorenika radi ostvarivanja programa izvršavanja ili kad je to nužno zbog organizacije izvršavanja kazne i sigurnosti.

Osnovna svrha izvršavanja kazne u poluotvorenim i otvorenim uvjetima je olakšavanje pripreme zatvorenika za povratak u društvo nakon izdržane kazne. Smještaj zatvorenika u ovakve uvjete izvršavanja kazne moguć je ukoliko je procijenjeno kako zatvorenik ne predstavlja ozbiljan rizik za zajednicu te ako je njegov dosadašnji tijek tretmana u zatvorenim uvjetima bio uredan i pozitivno usmjeren.

U odnosu na zatvorene, poluotvoreni uvjeti znatno su sličniji životu na slobodi, no istovremeno zadržavaju visoku razinu kontrole i nadzora nad zatvorenikom. Stoga ovi uvjeti predstavljaju svojevrstan test kojim se provjerava zatvorenikova razina odgovornosti prije no što ga se otpusti s izvršavanja kazne kao slobodnog građanina.
Kakva je higijena zatvorenika?
Zatvorenici se redovito, prema rasporedu tuširaju u kupaonicama – tri puta tjedno, a topla voda se redovito koristi. Higijenske potrepštine – sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora zatvorenicima koji nemaju novaca osigurava se sve potrebno za održavanje osobne higijene.
Uvjetni otpust
Uvjetni otpust je otpuštanje zatvorenika s izdržavanja kazne prije isteka kazne s tim da se za trajanja neizdržanog ostatka kazne nad njim može odrediti nadzor i posebne obveze. Uvjetni otpust zatvorenika reguliran je odredbama Kaznenog zakona i Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Postupak uvjetnog otpusta pred nadležnim županijskim sudom pokreće se prijedlogom za uvjetni otpust. Prijedlog mogu podnijeti zatvorenik, njegov opunomoćenik, članovi obitelji zatvorenika uz njegov pristanak i državni odvjetnik. Prijedlog za uvjetni otpust može podnijeti upravitelj i državni odvjetnik koji je postupao u prvostupanjskom kaznenom postupku.
Uvjetni otpust se može odobriti zatvoreniku nakon izdržane jedne polovine kazne
 
O uvjetnom otpustu zatvorenika odlučuje:
  1. Vijeće Županijskog suda na čijem području se nalazi zatvor, odnosno kaznionica, u vijeću od 3 suca, a predsjednik je sudac izvršenja. Na ovaj način rješavaju se uvjetni otpusti dulji od tri mjeseca.
  2. Sudac izvršenja županijskog suda na čijem području se nalazi zatvor, odnosno kaznionica može uvjetno otpustiti zatvorenika do tri mjeseca prije isteka kazne.
 
Upravitelj kaznenog tijela obvezno pokreće uvjetni otpust po službenoj dužnosti i to mjesec dana prije izdržanih ¾ kazne zatvora zatvorenika. Postupak pokretanja prijedloga za uvjetni otpust po službenoj dužnosti je obvezan za sve zatvorenike.
 
Kaznenim zakonom predviđen je spektar posebnih obveza koje se rješenjem mogu odrediti osuđeniku kojeg se pušta na uvjetni otpust, kao i mogućnost određivanja zaštitnog nadzora:
Sud može počinitelju, ako je to potrebno da se odvrati od počinjenja kaznenog djela, izreći sljedeće obveze:
  1. nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za određeno zanimanje koje odabere uz stručnu pomoć ureda za probaciju,
  2. zaposlenje koje odgovara njegovoj stručnoj spremi ili razini obrazovanja, osposobljenosti i stvarnim mogućnostima obavljanja radnih zadataka, koje mu savjetuje i omogući ured za probaciju,
  3. nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s potrebama osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati i prema savjetima ureda za probaciju,
  4. liječenje ili nastavak liječenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela,
  5. liječenje ili nastavak liječenja ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici,
  6. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizičkih osoba specijaliziranim za otklanjanje nasilničkog ponašanja,
  7. zabranu posjećivanja određenih mjesta, objekata i događaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za počinjenje novog kaznenog djela,
  8. zabranu približavanja žrtvi ili nekim drugim osobama,
  9. napuštanje doma na određeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja,
  10. zabranu druženja s određenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da počini kazneno djelo, zabranu zapošljavanja, podučavanja ili smještaja tih osoba,
  11. zabranu uznemiravanja ili uhođenja žrtve ili neke druge osobe,
  12. zabranu napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana,
  13. zabranu nošenja, posjedovanja i povjeravanja na čuvanje drugoj osobi oružja i drugih predmeta koji bi ga mogli navesti na počinjenje kaznenog djela,
  14. ispunjavanje obveze uzdržavanja ili drugih obveza kad to zakon za određeno kazneno djelo propisuje,
  15. redovito javljanje službi za probaciju, zavodu za socijalnu skrb u županiji, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadležnom tijelu,
  16. i druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo.
Sudac izvršenja nadležan prema mjestu u koje je osuđenik uvjetno otpušten pribavlja obavijesti od probacijskog ureda i centra za socijalnu skrb te samog osuđenika o izvršavanju posebnih obveza odnosno zaštitnog nadzora određenih rješenjem o uvjetnom otpustu i osuđenikovoj integraciji u zajednicu.
Uvjetni otpust rješenjem može opozvati sudac izvršenja nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika ako osuđenik bude pravomoćno proglašen krivim za počinjeni prekršaj za koji mu je izrečena kazna zatvora te ako osuđena osoba tijekom provjeravanja ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri posebne obveze navedene u Kaznenom zakonu koje su joj određene, ili ih teško ili uporno krši, ili ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog nadzora propisanog Kaznenim zakonom.
Premještaji zatvorenika
Tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenika se može premjestiti u drugu kaznionicu ili drugi zatvor. Upravitelj može predložiti premještaj zatvorenika radi ostvarivanja programa izvršavanja ili kad je to nužno zbog organizacije izvršavanja kazne i sigurnosti.

Osnovna svrha izvršavanja kazne u poluotvorenim i otvorenim uvjetima je olakšavanje pripreme zatvorenika za povratak u društvo nakon izdržane kazne. Smještaj zatvorenika u ovakve uvjete izvršavanja kazne moguć je ukoliko je procijenjeno kako zatvorenik ne predstavlja ozbiljan rizik za zajednicu te ako je njegov dosadašnji tijek tretmana u zatvorenim uvjetima bio uredan i pozitivno usmjeren.

U odnosu na zatvorene, poluotvoreni uvjeti znatno su sličniji životu na slobodi, no istovremeno zadržavaju visoku razinu kontrole i nadzora nad zatvorenikom. Stoga ovi uvjeti predstavljaju svojevrstan test kojim se provjerava zatvorenikova razina odgovornosti prije no što ga se otpusti s izvršavanja kazne kao slobodnog građanina.