Pitanja i odgovori

Ako ne možete pronaći odgovore na svoja pitanja, možete kontaktirati najbliži ured za podršku žrtvama i svjedocima.
Što znači biti žrtva ili svjedok?

Žrtve kaznenog djela su osobe koje zbog počinjenja kaznenog djela trpe fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju ili o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu i obavezna je svjedočiti. 
 
Moraju li svi svjedočiti?

Ne. Određenim osobama nije dozvoljeno svjedočiti, dok je drugima dozvoljeno odbiti svjedočiti o konkretnom slučaju.

Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila zakonom ustanovljenu obvezu čuvanja tajnosti podataka, dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze.
Ne može se ispitati branitelj okrivljenika, osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva, ni vjerski ispovjednik o sadržaju ispovijedi.

Oslobođeni su obveze svjedočenja: bračni ili izvanbračni drug okrivljenika, njegovi bliski rođaci, te posvojenik ili posvojitelj.

U određenim slučajevima ne moraju svjedočiti javni bilježnici, odvjetnici, porezni savjetnici, liječnici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika, te novinari i urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svojeg zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja, osim u postupku zbog kaznenih djela protiv časti i ugleda počinjenih putem sredstava javnog priopćavanja i u slučaju propisanom posebnim zakonom 
Žrtva kaznenih djela - naknada štete
Za kakvu vrstu kaznenog djela mogu dobiti naknadu?
  • Pravo na naknadu može se ostvariti ako se radi o kaznenom djelu s elementima nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju Republike Hrvatske kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja ili smrt.
Kaznenim djelom nasilja smatra se:
  1. Kazneno djelo počinjeno s namjerom uz primjenu sile ili povredom spolnog integriteta
  2. Kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzročena smrt, teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja jedne ili više osoba, a propisano je kaznenim zakonom kao teži oblik temeljnog kaznenog djela počinjenog s namjerom.

Za kakvu vrstu ozljede mogu dobiti naknadu?
  • Ne postoji naknada za ozljede, ali da bi  se moglo ostvariti pravo na naknadu posljedica kaznenog djela nasilja mora biti teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja ili smrt
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za izgubljenu zaradu do najviše 35.000,00 kuna ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se uz postojanje svih ostalih uvjeta i pretpostavki iz zakona dokaže da je zbog toga izgubila kakvu zaradu.
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za troškove liječenja ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se uz postojanje svih ostalih uvjeta i pretpostavki iz zakona dokaže da je zbog toga bila na liječenju  i da je imala liječničke troškove koje je morala platiti. Ovi troškovi liječenja mogu se priznati najviše u visini zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, ali s time da se ti troškovi liječenja priznaju samo ako neposredna žrtva nema pravo na pokriće troškova na temelju zdravstvenog osiguranja.
  • Posredna žrtva ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja ukoliko je neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja, te ako uz postojanje svih ostalih zakonskih uvjeta i pretpostavki dokaže gubitak tog zakonskog uzdržavanja. Ako posredna žrtva ima pravo na davanje iz obveznog mirovinskog osiguranja onda nema pravo na naknadu zbog gubitka uzdržavanja. Naknada zbog gubitka zakonskog uzdržavanja može se priznati najviše u iznosu od 70.000,00 kuna ukupno za sve posredne žrtve.
  • Pravo na naknadu za uobičajene pogrebne troškove ima osoba koja ih je platila za pogreb osobe koja je kao neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom, te ako uz sve ostale uvjete i pretpostavke iz zakona dokaže da je platila te troškove pogreba. Iznos pogrebnih troškova može se priznati najviše u iznosu od 5.000,00 kuna.

Mogu li dobiti naknadu ako sam srodnik ili uzdržavani član obitelji žrtve kaznenog djela koja je preminula zbog posljedica tog kaznenog djela? Koji srodnici ili uzdržavani članovi obitelji mogu dobiti naknadu?
  • DA,  srodnici ili članovi obitelji žrtve kaznenog djela koja je preminula imaju pravo na  naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja i naknadu za uobičajene pogrebne troškove.
  • Zakon ove srodnike ili članove obitelji naziva posredne žrtve. U srodnike ili članove obitelji (po zakonu posredne žrtve) uvrštavaju se: bračni drug, izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici; a djed, baka i unuk samo ako je jedan od njih neposredna žrtva, u slučaju kad je između njih postojala trajnija zajednica života, a baka i djed su zamjenjivali roditelje.
  • Postojanje izvanbračne i istospolne zajednice prosuđivat će se prema propisima Republike Hrvatske.

Mogu li dobiti naknadu ako sam srodnik ili uzdržavani član obitelji žrtve kaznenog djela koja je preživjela napad? Koji srodnici ili uzdržavani članovi obitelji mogu dobiti naknadu u tom slučaju?
  • NE, srodnik ili uzdržavani član obitelji ako je žrtva preživjela napad ne može dobiti novčanu naknadu.

Mogu li dobiti naknadu ako nisam državljanin ni jedne od država članica EU-a?
  • Naknadu može dobiti samo ona žrtva koja je državljanin Republike Hrvatske ili ima prebivalište u Republici Hrvatskoj  odnosno ako je državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište.

Mogu li zatražiti naknadu od države u kojoj živim ili države čiji sam državljanin, čak i ako je kazneno djelo počinjeno u drugoj državi EU-a? Mogu li to učiniti umjesto da tražim naknadu u državi u kojoj je kazneno djelo počinjeno? Ako mogu, pod kojim uvjetima?
  • NE 
  • Pravo na novčanu naknadu žrtva ne može ostvariti od Republike Hrvatske ako se radi kaznenom dijelu počinjenom na teritoriju druge države, Republika Hrvatska isplaćuje naknadu uz pretpostavke i uvjete iz Zakona samo ako je kazneno djelo nasilja počinjeno na njenom teritoriju (u tom smislu naša država ne isplaćuje naknade za kaznena djela počinjena na tuđim teritorijima).

Je li nužno kazneno djelo najprije prijaviti policiji kako bi se mogla zatražiti naknada?
  • DA
  • Da bi se mogla zatražiti naknada kazneno djelo mora najprije biti prijavljeno ili evidentirano u policiji ili državnom odvjetništvu kao kazneno djelo.
  • Uz zahtjev za pokretanje postupka za ostvarenje naknade prilaže se potvrda policije da je djelo evidentirano ili prijavljeno kao kazneno djelo.
  • Na zahtjev žrtve policija je dužna izdati potvrdu da je djelo prijavljeno ili evidentirano kao kazneno djelo.

Moram li pričekati dovršetak policijskih istraga ili okončanje kaznenih postupaka prije nego što mogu zatražiti naknadu?
  • NE, ne mora se čekati na dovršetak policijskih istraga ili okončanje kaznenih postupaka.
  • Pravo na naknadu može se ostvariti neovisno o tome je li počinitelj kaznenog djela poznat i bez obzira na pokretanje kaznenog postupka.

Moram li naknadu najprije zatražiti od počinitelja ako je identificiran?
  • NE,  naknada se ne mora prvo zatražiti od počinitelja.
  • Podnošenje zahtjeva za naknadu po Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (u daljnjem tekstu Zakon) ne isključuje pravo žrtve da naknadu štete ostvaruje od počinitelja;
  • U slučaju da je žrtva zatražila naknadu temeljem ovog Zakona, a ostvarila je naknadu neposredno i od počinitelja,  ta će se ostvarena naknada uračunati u naknadu koju zahtjeva od države temeljem ovog Zakona;
  • Ako je naknadom od počinitelja šteta u potpunosti namirena, odbiti će se zahtjev za naknadu koju je žrtva zatražila temeljem ovog Zakona. Ako je postupak o tom zahtjevu već  dovršen, ali isplata još nije obavljena, donijet će se odluka da se naknada žrtvi ne isplati;
  • Ako je država temeljem ovog Zakona žrtvi već isplatila naknadu, a žrtva ostvari dio ili potpunu naknadu štete od počinitelja, onda država ima za iznos glavnice, koji je žrtva ostvarila neposredno od počinitelja, pravo regresa od žrtve, ali najviše do iznosa koji mu je platila.
  • Inače po isplati novčane naknade žrtvi temeljem ovog Zakona, žrtva taj iznos koji joj je država isplatila nema više pravo potraživati od počinitelja, jer sada se za taj isplaćeni iznos država ima pravo regresirati od počinitelja. 

Ako počinitelj nije identificiran niti osuđen, imam li još uvijek pravo na naknadu? Ako imam, koje dokaze trebam predočiti u prilog zahtjevu?
  • DA
  • Podnositelj uz zahtjev treba priložiti sve isprave koje se i inače općenito prilažu uz zahtjev za novčanu naknadu, a one su navedene i u samom propisanom službenom obrascu zahtjeva koji se podnosi neovisno o tome da li je počinitelj poznat ili ne,  bez obzira na pokretanje kaznenog postupka i bez obzira da li je osuđen ili ne.  
  • Općenito uz zahtjev se prilažu:  potvrda policije da je djelo prijavljeno ili evidentirano kao kazneno djelo, dokaz o državljanstvu, uvjerenje o prebivalištu, smrtni list žrtve,  ovjerena izjava podnositelja zahtjeva da nije ostvario naknade priznate Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela po drugoj pravnoj osnovi, medicinska dokumentacija žrtve na temelju koje se traži naknada (bolnička prijava, liječnički nalazi i potvrde, otpusno pismo, izvješće o bolovanju, računi za pružene zdravstvene usluge), računi za uobičajene pogrebne troškove, ostale relevantne potvrde ili isprave koje bi mogle biti od značaja za odluku o naknadi.

Postoji li rok u kojem trebam tražiti naknadu?
  • DA
  • Zahtjev se mora podnijeti najkasnije u roku šest mjeseci od dana kada je počinjeno kazneno djelo koje se navodi u zahtjevu.
  • Ako žrtva zbog opravdanih razloga nije bila u mogućnosti podnijeti zahtjev u naprijed navedenom roku, zahtjev mora podnijeti najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana kada su prestali opravdani razlozi, a najkasnije u roku od 3 godine od dana kada je počinjeno kazneno djelo. (žrtva mora navesti i dokazati opravdani razlog)
  • Ako je žrtva maloljetnik ili osoba lišena poslovne sposobnosti, a njezin zakonski zastupnik nije podnio zahtjev u roku od 6 mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, rok od 6 mjeseci počinje teći od dana kada osoba navrši 18 godina ili od dana kada je po nastupanju punoljetnosti žrtve pokrenut kazneni postupak ili od dana kad je osobi vraćena poslovna sposobnost. 

Koji su troškovi i šteta obuhvaćeni naknadom?
Na primjer, hoće li naknadom biti obuhvaćeno sljedeće:
 
(a) Za žrtvu kaznenog djela:
– Materijalna šteta:
  • zdravstveni troškovi liječenja ozljeda (ambulantno i bolničko liječenje, oporavak)
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu troškova zdravstvene zaštite u visini vrijednosti zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj. Ova naknada se priznaje samo ako žrtva nema pravo na pokriće troškova na temelju zdravstvenog osiguranja.
  • dodatne potrebe ili troškovi koji proizlaze iz ozljeda (tj. skrb i pomoć, kratkotrajno i trajno liječenje, dugotrajna fizioterapija, adaptacija stambenog prostora, posebna pomagala itd.)
  • Pogledati u odgovoru pod prvom točkom, (pravo na naknadu troškova liječenja u visini vrijednosti zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznog zdravstveno osiguranja u Republici Hrvatskoj)
  • trajna ozljeda (npr. invaliditet i drugi trajni hendikepi)
    • gubitak zarade tijekom liječenja i nakon njega (uključujući izgubljenu zaradu i gubitak mogućnosti zarađivanja za život ili smanjenu sposobnost uzdržavanja itd.)
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za izgubljenu zaradu, koja se priznaje u jednokratnom iznosu od najviše 35.000,00 kuna
  • gubitak mogućnosti
  • troškovi sudskih postupaka povezanih s događajem koji je uzrokovao štetu, poput pravnih troškova i sudskih pristojbi
  • naknada štete za ukradenu ili oštećenu osobnu imovinu
  • ostalo
– Nematerijalna (moralna) šteta:
  • NE
  • bol i patnja žrtve
-     NE

(b) Za nositelje prava ili srodnike žrtve:
– Materijalna šteta:
  • pogrebni troškovi
  • uobičajeni pogrebni troškovi u iznosu od najviše 5.000,00 kuna
  • zdravstveni troškovi (npr. terapija za člana obitelji, ambulantno i bolničko liječenje, rehabilitacija)
  • gubitak uzdržavanja ili mogućnosti
  • Posredna žrtva koju je uzdržavala  neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja. Ova naknada se priznaje u jednokratnoj svoti na temelju aktuarske računice polazeći od najniže obiteljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju određene na temelju 5 godina radnog staža osiguranja i očekivanog trajanja razdoblja uzdržavanja posredne žrtve. Naknada se priznaje samo ako posredna žrtva nema pravo na davanja iz obveznog mirovinskog osiguranja. Naknada se može priznati u iznosu od najviše 70.000,00 kuna ukupno za sve posredne žrtve.
– Nematerijalna šteta:
  • NE
  • bol i patnja srodnika ili nositelja prava / naknada nadživjelim članovima obitelji u slučaju smrti žrtve
  • NE

Isplaćuje li se naknada jednokratno ili u mjesečnim obrocima?
  • Naknada se isplaćuje jednokratno

Na koji način moje ponašanje u vezi s kaznenim djelom, činjenica da sam kažnjavan ili da nisam surađivao tijekom postupka za naknadu štete može utjecati na moje izglede za dobivanje naknade i/ili na iznos naknade?
  • Pri odlučivanju o pravu na naknadu uzima se u obzir postupanje neposredne žrtve prije, u trenutku i nakon počinjenja kaznenog djela; doprinos neposredne žrtve nastanku i obujmu štete; je li neposredna žrtva i u kojem roku prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima, osim ako to nije mogla učiniti iz opravdanih razloga; suradnja neposredne žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelj priveo pravdi; neposredna žrtva koja je pridonijela da šteta nastane ili da bude veća nego bi bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu;
  • zahtjev za naknadu će se odbiti ili će se naknada umanjiti ako se utvrdi da je žrtva uključena u organizirani kriminal, odnosno zbog njezina udruživanja u zločinačku organizaciju;
  • naknada se može odbiti ili umanjiti i kad bi davanje potpune naknade bilo suprotno načelu pravednosti, morala ili javnom poretku;
  • ponašanje neposredne žrtve imat će se na umu i pri prosudbi prava posredne žrtve na naknadu.

Na koji način moja financijska situacija može utjecati na moje izglede za dobivanje naknade i/ili na iznos naknade?
  • NE
  • Imovinske tj. egzistenicijalne prilike podnositelja zahtjeva za naknadu u pravilu ne utječu na odluku o zahtjevu, ali kod naknade za gubitak zakonskog uzdržavanja financijske prilike bi mogle utjecati na izglede za naknadu.

Postoje li drugi kriteriji koji mogu utjecati na moje izglede za dobivanje naknade i/ili na iznos naknade?
  • DA
  • Pri odlučivanju o pravu na naknadu uzima se u obzir postupanje neposredne žrtve prije, u trenutku i nakon počinjenja kaznenog djela; doprinos neposredne žrtve nastanku i obujmu štete; je li neposredna žrtva i u kojem roku prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima, osim ako to nije mogla učiniti iz opravdanih razloga; suradnja neposredne žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelj priveo pravdi; neposredna žrtva koja je pridonijela da šteta nastane ili da bude veća nego bi bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu;
  • zahtjev za naknadu će se odbiti ili će se naknada umanjiti ako se utvrdi da je žrtva uključena u organizirani kriminal, odnosno zbog njezina udruživanja u zločinačku organizaciju;
  • naknada se može odbiti ili umanjiti i kad bi davanje potpune naknade bilo suprotno načelu pravednosti, morala ili javnom poretku;
  • ponašanje neposredne žrtve imat će se na umu i pri prosudbi prava posredne žrtve na naknadu.

Kako se izračunava iznos naknade?
  • Novčane naknade se računaju s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, podnositelj zahtjeva mora dokazati postojanja zakonskih uvjeta i dokazati da su mu nastali određeni troškovi ili gubici tj. šteta.

Postoji li minimalni iznos naknade?
  • Zakonom nije određen minimalni iznos naknade (zakonom je ograničen maksimalni iznos do kojeg se može ostvariti naknada)   

Očekuje li se od mene da u obrascu zahtjeva navedem iznos? Ako da, hoću li dobiti upute o tome kako izračunati iznos naknade ili o drugim elementima?
  • DA, očekuje se da podnositelj zahtjeva u obrascu navede iznos koji  potražuje
  • Upute o izračunu se ne daju, (podnositelj mora dokazati troškove ili gubitke koje potražuje)

Hoće li naknada koju isplati nadležno tijelo / drugo tijelo biti umanjena za naknadu koju zbog gubitka dobijem iz drugih izvora (npr. od poslodavca ili iz privatnog sustava osiguranja)?
  • U nekim slučajevima DA u nekim NE sve ovisi iz kojih to drugih izvora se naknada dobila.
  • Primanja na temelju zdravstvenog, mirovinskog ili drugog osiguranja i drugih osnova uračunavaju se u odgovarajuće osnove naknade, tako da se naknada koja se daje žrtvi sastoji od razlike između ukupne naknade na koju na temelju Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (u daljnjem tekstu Zakon) žrtva ima pravo i onog što žrtva prima po jednoj ili više navedenih osnova.
  • Dobrovoljna osiguranja koja plaća neposredna ili posredna žrtva ne uračunavaju se u iznos naknade.
  • Kad žrtva ostvari naknadu neposredno od štetnika ona će se uračunati u naknadu koju zahtjeva od Republike Hrvatske ; kad je naknadom od štetnika šteta u potpunosti namirena zahtjev će se odbiti; kad je naknadom od štetnika šteta u potpunosti namirena zahtjev žrtve će se odbiti,  ako je postupak dovršen, ali isplata nije još obavljena, donijet će se odluka da se naknada žrtvi ne isplati.
  • Kad je Republika Hrvatska isplatila naknadu na temelju ovog Zakona, a žrtva ostvari dio ili potpunu naknadu štete od štetnika, Republika Hrvatska ima za iznos glavnice, koji je žrtva  ostvarila neposredno od štetnika, pravo regresa od žrtve, ali najviše do iznosa koji mu je isplatila.

Mogu li dobiti predujam naknade? Ako mogu, pod kojim uvjetima?
  • NE

Mogu li nakon donošenja glavne odluke dobiti dopunsku ili dodatnu naknadu (uslijed npr. promjene okolnosti ili pogoršanog zdravlja itd.)?
  • Zakon  o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela ne predviđa dopunsku ili dodatnu naknadu

Koju popratnu dokumentaciju trebam priložiti svojem zahtjevu?
  • Popratna dokumentacija koja se treba dostaviti uz zahtjev navedena je i u samom službeno propisanom obrascu. Uz zahtjev prilaže se: dokaz o državljanstvu, uvjerenje o prebivalištu, smrtni list žrtve, potvrda da je kazneno djelo prijavljeno, ovjerenu izjavu podnositelja zahtjeva da nije ostvario naknade priznate Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela po drugoj pravnoj osnovi, medicinska dokumentacija žrtve na temelju koje se traži naknada (bolnička prijava, liječnički nalazi i potvrde, otpusno pismo, izvješće o bolovanju, računi za pružene zdravstvene usluge), računi za uobičajene pogrebne troškove, ostale relevantne potvrde ili isprave koje bi mogle biti od značaja za odluku o naknadi.
  •  Navedene isprave se podnose u izvorniku ili ovjerovljenoj preslici

Je li za zaprimanje i obradu zahtjeva potrebno platiti administrativne ili druge pristojbe?
  • U postupku za ostvarivanje naknade po ovom Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela ne plaćaju se upravne pristojbe.

Koje je tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevima za naknadu štete (u predmetima koji se vode pred nacionalnim sudovima)?
  • Tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevima za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela temeljem Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, gdje se novčana naknada isplaćuje iz državnog proračuna je „Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela“
  • Ako žrtva potražuje naknadu štete od počinitelja, prijedlog za rješavanje imovinsko pravnog zahtjeva tj. naknadu štete od počinitelja žrtva može potraživati u kaznenom postupku koji se protiv počinitelja vodi pred nadležnim kaznenim sudom.
  •  Ali također žrtva može i tužbom potraživati naknadu štete  od počinitelja u parnici pred nadležnim parničnim sudom.

Kome trebam poslati zahtjev (u predmetima koji se vode pred nacionalnim sudovima)?
  • Zahtjev za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela temeljem Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela podnosi se Odboru za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela odnosno  ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
Republika Hrvatska
Ministarstvo pravosuđa
Ulica Grada Vukovara 49
10000 ZAGREB
  • Ako se naknada štete od počinitelja potražuje putem suda u kaznenom postupku onda se prijedlog za rješavanje imovinsko pravnog zahtjeva tj. naknadu štete predaje nadležnom sudu koji vodi kazneni postupak protiv počinitelja.
  • Naknadu štete od počinitelja žrtva može potraživati i tužbom u parnici koja se predaje nadležnom parničnom sudu.

Trebam li biti prisutan tijekom postupka i/ili pri odlučivanju o mojem zahtjevu?
  • U postupku po zahtjevu za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela u pravilu  NE , ali ovisno o konkretnom slučaju nadležno tijelo „Odbor“ ako je to potrebno radi odlučivanja, iznimno može odrediti da se provede i dokaz saslušanjem stranke, svjedoka ili vještačenje.

Koliko je nadležnom tijelu (približno) potrebno vremena da odluči o zahtjevu za naknadu štete?
  • Nadležno tijelo će o zahtjevu odlučiti približno u roku 60 dana ako je zahtjev potpun i uredan (ako su dostavljene i pribavljene sve isprave, podaci i dokazi potrebni za odlučivanje), ali u slučaju da je zahtjev nepotpun  vrijeme potrebno za odlučivanje o zahtjevu može biti i duže

Ako sam nezadovoljan s odlukom nadležnog tijela, na koji je način mogu osporavati?
  • Protiv odluke nije dopuštena žalba, ali stranka može pokrenuti upravni spor Upravnom tužbom podnesenom nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

Gdje mogu dobiti potrebne obrasce i druge informacije o postupku podnošenja zahtjeva?
  • Obrazac i informacije dostupni su u svakoj policijskoj postaji, uredima državnog odvjetnika, općinskim i županijskim sudovima, te u elektronskom obliku na službenim stranicama Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva RH, te općinskih i županijskih sudova.
  • Informacije se mogu i dobiti pozivom na besplatni telefon Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006
  • Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su osobama koje prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela imaju pravo na naknadu od Republike Hrvatske dati informacije o pravu na naknadu i o tijelu kojem se mogu obratiti radi ostvarivanja tog prava.
  • Policija, državno odvjetništvo i ministarstvo pravosuđa dužni su ovim osobama koje prema ovom Zakonu imaju pravo na naknadu dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva, na njihovo traženje dati opće upute i informacije kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna.
  • Ministarstvo pravosuđa izradilo je letak na hrvatskom i engleskom jeziku koja sadrži informacije o pravu na naknadu, pretpostavkama i postupku za ostvarivanje tog prava. Letci i  obrasci zahtjeva za naknadu objavljeni su na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova na hrvatskom i engleskom jeziku. 

Postoji li poseban infotelefon ili posebna internetska stranica u tu svrhu?
Mogu li pri pripremi zahtjeva dobiti pravnu pomoć (pomoć odvjetnika)?
  • Ako je zahtjev nepotpun, nerazumljiv ili nečitak on neće zbog toga biti odbijen već će podnositelj biti upućen kako da ga popravi i u tom se smislu radi o pomoći/asistenciji podnositelju zahtjeva
  • Podnositelj zahtjeva može sam angažirati ovlaštenu osobu ili odvjetnika u pripremi zahtjeva ili za zastupanje u postupku (ali o svom trošku)
  • Informacije i pomoć pri ispunjavanju Obrasca zahtjeva za novčanu naknadu žrtve mogu dobiti u svakoj policijskoj postaji, uredima državnog odvjetnika, općinskim i županijskim sudovima ili pozivom na besplatni telefon Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006

Postoje li organizacije za pomoć žrtvama koje bi mi mogle pomoći u ostvarivanju naknade?
  • DA

Koje će mi tijelo pomoći sa slanjem zahtjeva u drugu državu EU-a?
 
Informacije možete pronaći na poveznici:
https://pravosudje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-6366/iz-pravosudnog-sustava-6372/podrska-zrtvama-i-svjedocima/6156


Koja je uloga pomoćnog tijela?
  • Pomoćno tijelo je Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske te podnositelj može podnijeti zahtjev ovom tijelu u ovakvim slučajevima
(po našem Zakonu ovi se slučajevi zovu strani prekogranični slučajevi)
  • Ovo pomoćno tijelo će u najkraćem mogućem roku dostaviti zahtjev s prilozima nadležnom tijelu države od koje podnositelj zahtjeva traži naknadu štete, na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila da će prihvatiti.
  • Ovaj naprijed navedeni zahtjev dostaviti će se na obrascu koji propisuje Europska komisija.
  • Ako tijelo koje je u drugoj državi nadležno za odlučivanje zatraži da se saslušanje podnositelja zahtjeva, svjedoka, vještaka ili druge osobe obavi u Republici Hrvatskoj, saslušanje obavlja Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela koji potom dostavlja izvješće o saslušanju tijelu druge države nadležnom za odlučivanje o zahtjevu.
  • Ako  tijelo koje je u drugoj državi nadležno za odlučivanje  zatraži da se obavi saslušanje uz pomoć tehničkih pomagala, saslušanje se obavlja u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske pod uvjetom da osoba koja će biti saslušana pristane na takovo saslušanje.

Hoće li to tijelo prevesti popratnu dokumentaciju bude li za to potrebe? Ako da, tko plaća troškove prevođenja?
 
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske kao pomoćno tijelo prevesti će zahtjev na jezik države od koje se naknada traži ili drugi jezik koji je ta država označila kao jezik komunikacije.
 

Je li za slanje zahtjeva u inozemstvo potrebno platiti administrativne ili druge pristojbe?
  • Za slanje zahtjeva u inozemstvo nije potrebno platiti nikakve administrativne ili druge pristojbe.

Koje je tijelo nadležno za odlučivanje o zahtjevima za naknadu štete u prekograničnim predmetima?

Informacije možete pronaći na poveznici:
https://pravosudje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-6366/iz-pravosudnog-sustava-6372/podrska-zrtvama-i-svjedocima/6156
 

Mogu li svoj zahtjev poslati izravno tijelu koje u toj državi odlučuje čak i u prekograničnim predmetima (bez uplitanja pomoćnog tijela u mojoj matičnoj državi)?
  • Može, a to tako da se zahtjev podnese Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske neposredno ili preporučenom poštom.

Na kojem jeziku tijela koja odlučuju o naknadi štete prihvaćaju:

–  zahtjev?
– popratnu dokumentaciju?
  • Zahtjev i popratna dokumentacija moraju biti na hrvatskom jeziku, a ako se radi o zahtjevu i popratnoj dokumentaciji na stranom jeziku onda se ona mora dostaviti zajedno sa ovjerenim prijevodom po ovlaštenom prevoditelju.

Ako tijelo koja odlučuje o naknadi štete prevede zahtjev / popratnu dokumentaciju iz druge države EU-a, tko snosi troškove prevođenja?
  • Tijelo koje odlučuje ne prevodi zahtjev ni popratnu dokumentaciju i ne snosi troškove prevođenja.

Je li u toj državi za obradu zahtjeva (dobivenog iz druge države EU-a) potrebno platiti administrativne ili druge pristojbe? Ako da, na koji ih način mogu platiti?

U postupku po ovom zahtjevu ne plaćaju se administrativne i druge pristojbe
 

Ako trebam biti prisutan tijekom postupka i/ili pri odlučivanju o mojem zahtjevu, mogu li dobiti povrat putnih troškova? Kako mogu zatražiti povrat tih troškova? Kome se trebam obratiti?
  • Ako se Odbor za novčanu naknadu žrtvama odluči pozvati podnositelja zahtjeva na saslušanje ili osobno sudjelovanje u postupku podnositelju zahtjeva će biti nadoknađeni putni troškovi.
  • U pravilu tijekom postupka i pri odlučivanju ne traži se prisutnost podnositelja, a ako je potrebno saslušanje podnositelja zahtjeva, svjedoka, vještaka ili druge osobe, Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela kao tijelo koje odlučuje može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice Europske unije, u kojoj je podnositelj podnio zahtjev za naknadu, da obavi te radnje.
  • Također saslušanje koje bi bilo potrebno u tom postupku, može se obaviti i korištenjem tehničkih pomagala koja uključuju računalnu tehnologiju, elektroničke komunikacijske mreže i druga pomagala za prijenos slike i zvuka, a saslušanje u tom slučaju obavlja Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela koje je tijelo koje odlučuje o zahtjevu podnositelja.

U slučaju da trebam biti osobno nazočan, hoću li dobiti tumača?
  • Da

Hoće li liječničke potvrde koje su izdali liječnici u mojoj državi boravišta biti prihvaćene ili priznate, ili hoće li moje zdravstveno stanje / ozljede provjeravati vaši medicinski stručnjaci?
  • Strana medicinska dokumentacija se priznaje, ali Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela kao tijelo koje odlučuje, provjerava i ocjenjuje tu medicinsku dokumentaciju, a po potrebi može odrediti i medicinsko vještačenje.

Hoću li dobiti povrat putnih troškova budem li morao biti podvrgnut liječničkom pregledu u toj državi?
  • Ne  

Koliko je nadležnom tijelu / drugom tijelu približno potrebno vremena da odluči o zahtjevu za naknadu štete?
  • Nadležno tijelo će o zahtjevu odlučiti približno u roku 60 dana ako je zahtjev potpun i uredan  (ako su dostavljene i pribavljene sve isprave, podaci i dokazi potrebni za odlučivanje), ali u slučaju da je zahtjev nepotpun  vrijeme potrebno za odlučivanje o zahtjevu je duže.

Na kojem će jeziku biti napisana odluka o mojem zahtjevu?
  • Odluka o zahtjevu biti će napisana na hrvatskom jeziku. 

Ako sam nezadovoljan s odlukom, na koji je način mogu osporavati?
  • Protiv odluke nije dopuštena žalba, ali stranka može pokrenuti upravni spor Upravnom tužbom podnesenom nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

Mogu li prema pravilima druge države dobiti pravnu pomoć (pomoć odvjetnika)?
Ne
 
Postoje li u toj državi organizacije za pomoć žrtvama koje bi mi mogle pomoći u ostvarivanju naknade u prekograničnom predmetu?
DA
Što mogu učiniti u slučaju neposredne opasnosti?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima i organizacije civilnog društva mogu vam pomoći nakon kaznenog djela. Najvažnije je misliti na sigurnost - vašu i onih koji su se našli na mjestu događaja.

Nazovite policiju na telefonski broj 192 (ili tražite nekoga da to učini za vas).

Zatražite medicinsku pomoć ako je potrebna.

Ako trebate podršku i dodatne informacije, možete nazvati najbliži odjel za podršku žrtvama i svjedocima ili neku od udruga.
Koja prava imam kao žrtva?

Prema sadašnjem Zakonu o kaznenom postupku ako ste žrtva kaznenog djela imate pravo:
  • na informacije o pravima u postupku koje su vam dužni dati policija, istražitelj, državno odvjetništvo i sud
  • na psihološku i drugu stručnu pomoć organizacija za pomoć žrtvama
  • sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik
  • na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama temeljem vaše prijave i pravo na podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku
  • na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava, ako ste žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina zatvora i ako trpite teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela
  • podnijeti prijedlog za ostvarenje imovinskopravnog zahtjeva
  • na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu sa Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela ako ste žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom i ako ste pretrpjeli teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela nasilja.

Ako ste žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored navedenih prava imate i dodatna prava:
  • prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom
  • dobiti opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
  • da vas u policiji i državnom odvjetništvu ispita osoba istog spola
  • da tijekom ispitivanja pored sebe imate osobu od povjerenja
  • pravo uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na osobni život
  • pravo zahtijevati da budete ispitani putem audio-video uređaja
  • na tajnost osobnih podataka
  • pravo zahtijevati isključenje javnosti s rasprave. 

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i dodatna prava:
  • na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
  • na pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama
  • na tajnost osobnih podataka
  • na svjedočenje bez prisustvovanja javnosti
  • na pomoć i podršku stručnog suradnika suda te prema okolnostima i s obzirom na vrstu kaznenog djela te dob djeteta, na ispitivanje putem audio-video uređaja
  • s obzirom na vrstu kaznenog djela, dijete može biti ispitano u svome stanu ili u drugom posebno opremljenom mjestu umjesto na sudu.

Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.

Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika. 

Dodatne informacije o pravima žrtava kaznenog djela možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava
 

Koja prava imam kao oštećenik u kaznenom postupku?

Ako ste žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik, imate prava:
  • služiti se vlastitim jezikom
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja
  • imati opunomoćenika
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze
  • prisustvovati dokaznom ročištu
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor
  • izvršiti uvid u spis predmeta
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom vaše prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku
  • podnijeti žalbu
  • podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu
  • dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona
  • preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje
  • dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka. 
 
Koja prava imam kao svjedok?

Svjedok u kaznenom postupku ima pravo:
  • ne odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili  bliskog srodnika  kaznenom progonu, teškoj sramoti  ili znatnoj materijalnoj šteti
  • služiti se vlastitim jezikom,imati tumača ako je svjedok gluh ili nijem
  • u zakonom predviđenim slučajevima pravo na zaštitu fizičke sigurnosti, privatnost (svjedočenje pod pseudonimom, putem video veze uz izmjenu glasa i lika);uključenje u program zaštite ukoliko mu je ugrožen život,
  • izraziti nelagodu sudskom vijeću/sudu prilikom davanja iskaza pred javnosti ili okrivljenikom,
  • izvijestiti sud o nemogućnosti dolaska zbog svog psihofizičkog stanja
  • na naknadu troškova nastalih zbog dolaska na sud.
Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Kazneno djelo možete prijaviti policiji ili državnom odvjetniku. Oni će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi se vaš slučaj što prije riješio i počinitelj spriječio u daljnjem činjenju kaznenog djela.
 

Policija

Normalno je da se osjećate nesigurno ili brinete o tome što će se dogoditi nakon prijave.
Možda brinete da policija neće reagirati. Možda ste imali loše iskustvo s policijom u prošlosti ili mislite da će uplitanje policije pogoršati vašu situaciju tj. uzrokovati još jedan napad na vas.
Policija se susreće s raznim vrstama kriminala svakog dana. Oni imaju odgovornost brinuti za sigurnost svih građana.
 
Postoje brojni razlozi za prijavu kaznenog djela.
Ako ne prijavite kazneno djelo neće biti istrage i male su šanse da će počinitelj biti uhvaćen i priveden pravdi. To također znači da je moguće da i druge osobe postanu njegovim žrtvama.

Znatno biste pomogli rješavanju slučaja kada biste:
  • dali što više informacija o kaznenom djelu;
  • opisali što se dogodilo i što ste vidjeli i čuli;
  • objasnili da ste zabrinuti za svoju sigurnost ili sigurnost vaše obitelji.

Svakako se ponovno obratite policiji ako ste:
  • doznali ili prisjetili se još nekih detalja o kaznenom djelu,
  • spoznali da je pretrpljen veći gubitak ili šteta nego što ste mislili,
  • bili povrijeđeni tijekom kaznenog djela, a povrede sad izgledaju ozbiljnije nego tada,
  • mijenjali adresu ili broj telefona.

Policija prikuplja informacije i moguće dokaze koje potom upućuje državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
 

Državno odvjetništvo

Temeljene ovlast i glavna dužnost Državnog odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Državni odvjetnik će poduzeti potrebne radnje radi otkrivanja kaznenog djela i pronalaženja počinitelja.
Poduzima izvide, odlučuje o odbacivanju kaznene prijave, pokretanju i vođenju istrage, podizanju i zastupanju optužnice, sporazumijevanju s okrivljenikom o priznanju krivnje, predlaganju i izvođenju dokaza na raspravi.
U sklopu vođenja istrage a u svrhu provođenja dokaznih radnji državno odvjetnik poziva žrtve i svjedoke na ispitivanje.
Moram li svjedočiti?

Ako ste iz objektivnih razloga spriječeni svjedočiti u vrijeme kada ste pozvani na državno odvjetništvo tijekom istrage ili na sud, dužni ste svoj izostanak opravdati državnom odvjetniku ili sucu pred kojim se vodi postupak. U protivnome, sudac može naložiti policijskim službenicima prisilno dovođenje, novčano vas kazniti do 50.000,00 kuna, zatvoriti do 30 dana ili do pristanka na svjedočenje.
Kako da dođem i kada?

Svjedok se na državno odvjetništvo i sud poziva dostavom pisanog poziva.

Dođite 15 minuta ranije od vremena navedenog u pozivu na mjesto naznačeno u pozivu kako biste imali vremena pripremiti se za svjedočenje.

Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u njihovim domovima.

Na sud dođite prikladno odjeveni. Na sudu ste dužni ponašati se pristojno i iskazivati poštovanje prema sucima, osoblju suda, braniteljima te drugim strankama u postupku. Osoba koja ometa red ili se ne pokorava nalozima suca, bit će udaljena iz sudnice i kaznit će se novčanom kaznom.
Kako izgleda svjedočenje?

Svjedoci se ispituju svaki zasebno i bez prisustva drugih svjedoka.

Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.

Prije no što ste ispitani nećete moći prisustvovati izvođenju dokaza na glavnoj raspravi.

Na početku svjedočenja bit ćete upozoreni da ste dužni reći sve što vam je o predmetu poznato, kao i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Od vas se može tražiti obećanje da govorite istinu. Nakon toga, bit ćete upitani za vaše osobne podatke i odnos s okrivljenikom i oštećenikom. Bit ćete pozvani da iznesete sve što vam je o predmetu poznato, a zatim će vam biti postavljena pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Uvijek ćete biti pitani otkud vam je poznato ono o čemu svjedočite.

Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi o važnim činjenicama ne slažu. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.

Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svog iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz te će biti upitan zašto sada iskazuje drugačije.

Ukoliko se utvrđuje vaše poznavanje neke osobe ili predmeta, od vas će se tražiti da ih opišete i navedete po čemu se razlikuju. Nakon toga bit će vam pokazane radi prepoznavanja zajedno s drugim osobama ili predmetima.
Kako izgleda sudnica i gdje će se tko nalaziti?


 
  1. svjedok/žrtva

  2. predsjednik vijeća /sudsko vijeće

  3. zapisničar/ka

  4. državno odvjetništvo

  5. branitelji okrivljenika

  6. okrivljenik

  7. javnost

Uloge sudionika postupka

Suci profesionalci - diplomirani pravnici, kojima je obavljanje sudačke dužnosti glavno, a u pravilu i jedino zanimanje, od kojega ostvaruju svoju plaću

Suci porotnici - laici, građani koji se, pored svoga zanimanja, samo povremeno pozivaju radi obavljanja sudačke dužnosti u sastavu sudskog vijeća na temelju Zakona o kaznenom postupku (ZKP)

Sastav suda - za suđenje u konkretnom kaznenom postupku može biti nadležan sudac pojedinac ili sudsko vijeće.
Sudsko vijeće može biti sastavljeno od suca profesionalca (jedan ili više) i sudaca porotnika. Sudsko vijeće uvijek ima neparan broj članova.
Sudskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća i on vodi glavnu raspravu.

Tužitelj - ovlašten je za pokretanje kaznenog postupka i progon počinitelja kaznenog djela. On smatra da postoje dokazi da je neka osoba počinila određeno kazneno djelo i stoga traži od suda da toj osobi, na temelju propisa materijalnog kaznenog prava, izrekne sankciju (kaznu ili drugu mjeru). Na tužitelju leži teret dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati odlučne činjenice odnosno predlagati dokaze za te činjenice. Tužitelj u kaznenom postupku može biti: državni odvjetnik, privatni tužitelj, oštećenik kao tužitelj (supsidijarni tužitelj).

Državni odvjetnik - ovlašteni tužitelj za kaznena djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti (to znači da država mora tužiti one za koje sumnja da krše njene zakone). To je velika većina kaznenih djela u našem kaznenom zakonodavstvu. Državno odvjetništvo nije dio sudbene vlasti.
Riječ je o dva samostalna i neovisna tijela. Postoje Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo i na čelu svakog je Glavni državni odvjetnik i nekoliko zamjenika (to su državni odvjetnici).
Na državnom odvjetniku leži teret pokretanja i vođenja istrage i dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati činjenice odnosno predlagati dokaze.

Oštećenik - je žrtva ili druga osoba ako je njegovo osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu  oštećenika u kaznenom postupku. Kaznenim djelom pravo oštećenog može biti povrijeđeno (nastupila je povreda prava) ili samo ugroženo (postojala je konkretna opasnost da nastupi povreda prava). Oštećenik može ujedno biti i svjedok. Oštećenik može i sam biti tužitelj, ukoliko državni odvjetnik odustane od progona. Oštećenik može imati i opunomoćenika.

Osumnjičenik -  je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja

Okrivljenik - je osoba protiv koje je doneseno rješenje o provođenju istrage, osoba protiv koje je podnesena privatna tužba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog

Optuženik - osoba protiv koje je optužnica potvrđena ili je povodom privatne tužbe određena rasprava

Osuđenik - osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo

Branitelj - stručna osoba koja pomaže okrivljeniku u kaznenom postupku prilikom pripreme i sastavljanja obrane. Njegov je zadatak poduzimati radnje u korist okrivljenika te štititi njegova prava i interese. Branitelj može biti samo odvjetnik, kojeg samo u zakonom predviđenim slučajevima može zamijeniti odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom. Okrivljenik plaća usluge odvjetnika, a ako nema novca može dobiti i branitelja po službenoj dužnosti. Postoji i obavezna obrana (ako je okrivljenik gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, ako je u pritvoru, ako se radi o kaznenom djelu za koje je predviđena kazna od minimalno 8 godina zatvora, ako se sudi u odsutnosti – ukoliko okrivljeni ne angažira branitelja, sud će mu ga dodijeliti po službenoj dužnosti). Kad ne postoje uvjeti za obaveznu obranu, okrivljeniku se može, ako to posebne okolnosti slučaja opravdavaju, na njegov zahtjev postaviti branitelj, ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane.

Svjedok - osoba koja se poziva na ispitivanje u državno odvjetništvo ili na sud jer je vjerojatno da može dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu bit će ponovno pozvan, a ako se i tada ne odazove može biti priveden od strane policije ili kažnjen kaznom od 50.000,00 kuna (to je upozorenje navedeno i na sudskom pozivu).

Vještak - osoba koja raspolaže stručnim znanjem koje je potrebno radi utvrđivanja ili ocjene neke važnije činjenice na primjer prometni vještak, psihijatar
Pozivanje svjedoka ili oštećenika

Na ispitivanje u državnom odvjetništvu svjedoke i žrtve poziva se pisanim pozivom.

Na raspravu na sudu svjedoka ili oštećenika poziva se pisanim pozivom kojeg mora osobno preuzeti. U pozivu je navedeno ime optuženog, članak koji označava kazneno djelo, mjesto i vrijeme održavanja rasprave i upozorenje svjedoku da može biti prisilno doveden ili novčano kažnjen u iznosu od 50.000,00 kn ukoliko se ne odazove pozivu.

Na pozivu je i informacija s kontakt podacima Odjela za podršku žrtvama i svjedocima. Ako svjedok dođe, i iako je upozoren na posljedice, a ne želi (bez zakonskog razloga) svjedočiti, može biti novčano kažnjen do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može ga se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti, dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana
Javna rasprava ili rasprava zatvorena za javnost

Glavna rasprava može biti javna ili zatvorena za javnost (iznimno, samo u slučajevima predviđenim Zakonom). Glavnoj raspravi koja je javna mogu prisustvovati punoljetne osobe te mediji. Predsjednik vijeća upravlja glavnom raspravom, održava red u sudnici te ispituje svjedoke.

 
U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. Iznimno, predsjednik županijskog suda može dopustiti fotografsko, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi.
Utvrđivanje nazočnih i uzimanje osobnih podataka svjedoka i žrtava

Predsjednik vijeća započinje glavnu raspravu objavljivanjem predmeta raspravljanja i utvrđivanjem nazočnih osoba (sudsko vijeće, državni odvjetnici, odvjetnici, okrivljeni, oštećeni, svjedoci, vještaci – zakonom nije propisan redoslijed utvrđivanja nazočnih). Ako netko od sudionika u postupku (sudac, državni odvjetnik, branitelj ili okrivljenik) ne dođe na raspravu, rasprava se odgađa, ali postoje određene situacije (posebno u skraćenom postupku) kada se može održati glavna rasprava i bez određenih osoba (osim suca). Uvijek se može pitati suca hoće li se rasprava odgoditi primjerice u slučaju da ne dođe optuženi.
 
Nakon što je utvrđeno koji su se svjedoci odazvali, predsjednik vijeća poziva jednog od svjedoka da ostane u sudnici kako bi dao iskaz, a ostali napuštaju sudnicu i čekaju svoj red u čekaonici Odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama, dok ne budu pozvani na ispitivanje.
 
Svjedoke se ispituje ponaosob i bez ostalih svjedoka. Ovisno o uvjetima na sudu, svjedok prilikom davanja iskaza sjedi ili stoji za govornicom.
Ispitivanje svjedoka

Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom. Kada dođe njegov red za svjedočenje, svjedok će u raspravnoj dvorani stati za govornicu (ili sjesti ovisno o uvjetima na sudu).
 
Svjedoka se najprije pita za osobne podatke: ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenim. Nakon toga svjedoka se upozorava da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedoka će se također upozoriti da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Nakon općih pitanja svjedoka se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a nakon toga će mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Ukoliko se svjedoci na glavnoj raspravi ne sjećaju onoga što su iskazali u istrazi, sudac će im pročitati iskaz iz istražnog postupka te upitati ostaju li pri tome.
 
Pri ispitivanju svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedoka će se uvijek pitati odakle mu je poznato ono o čemu svjedoči. Tijekom ispitivanja svjedoka, pitanja mu postavljaju stranke u postupku te predsjednik i članovi sudskog vijeća. Oštećeni, zakonski zastupnik, opunomoćenik i vještaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća.
 
Predsjednik će zabraniti pitanje ili neće dozvoliti odgovor ako je pitanje već postavljeno, ukoliko je ono nedopušteno (provokativno je, uvredljivo ili omalovažava svjedoka - pravnim rječnikom reklo bi se sugestivna i kapriciozna pitanja) ili se ne odnosi na predmet. Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz, odnosno upozorit će se na odstupanje i upitat će ga se zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza. Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvuju radnjama u postupku te stranke, branitelj i oštećeni, ako su nazočni, imaju pravo pročitati zapisnik o ispitivanju te osobe ili zahtijevati da im se pročita. Ispitani svjedoci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijeća nakon ispitivanja stranaka sasvim ne otpusti ili ne naloži da se privremeno udalje iz sudnice. Na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti predsjednik može naložiti da se ispitani svjedoci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i još jednom ispitaju u prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka. Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti u kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu svaki posebno ispitati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.
 
Ako se na glavnoj raspravi sazna da svjedok ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, vijeće može, ako smatra da je njegov iskaz važan, naložiti da ga izvan glavne rasprave ispita predsjednik vijeća ili sudac član vijeća, ili da se ispitivanje obavi preko istražnog suca na čijem se području svjedok nalazi (tada je riječ o izvanraspravnom ispitivanju). Ispitivanje svjedoka koji ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, moguće je provesti putem video konferencijske veze, neovisno o tome da li se svjedok nalazi u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
 
Kada svi sudionici postupka završe s postavljanjem pitanja svjedoku, predsjednik vijeća reći će svjedoku da je slobodan i da može ići. Ukoliko potražuje putni trošak zbog dolaska na sud, svjedok bi se u ovom trenutku trebao obratiti predsjedniku vijeća s tim zahtjevom.
 
Svjedok može ostati u sudnici pratiti raspravu i nakon što je završio sa svjedočenjem.
 
Ako svjedok ili druga osoba koja je nazočna na zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda, predsjednik vijeća će je opomenuti ili novčano kazniti do 20.000,00 kuna. Vijeće može naložiti da se okrivljenik ili osoba iz publike udalji iz sudnice, a ostale osobe može samo kazniti novčanom kaznom do 20.000,00 kuna.
Ispitivanje djeteta ili maloljetnog svjedoka

Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom, ispitivanje bi se trebalo provesti uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Ispitivanje se treba provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi tako da mu stranke mogu postavljati pitanja putem suca te psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe.
 
Ako je maloljetna osoba prozvana na glavnu raspravu kao svjedok ili oštećeni, udaljit će se iz sudnice čim njezina prisutnost nije više potrebna.

Više informacija o pravim žrtava kaznenog djela, konkretno djeteta, možete pronaći na Središnjem državnom portalu u testu Prava žrtava.
Koliko ću se zadržati na sudu?

Boravak na sudu može trajati i do nekoliko sati, u pravilu završava do kraja radnog vremena suda. Ako imate zdravstvenih problema, ponesite potrebne lijekove i nešto za osvježenje.
Imovinskopravni zahtjev

Ako ste žrtva kaznenog djela, onda ste ujedno i oštećenik koji pred sudom ima pravo postaviti imovinskopravni zahtjev.

Njime možete tražiti:
  • naknadu štete - koja može biti materijalna ili nematerijalna (pretrpljena bol, strah)
  • povrat stvari - ako možete dokazati da ste vi bili vlasnik ili zakonski držatelj te stvari
  • poništavanje određenog pravnog posla - ako je zbog kaznenog djela nastao pravni posao imovinskopravnog karaktera (ako vas je okrivljeni silom naveo na sklapanje nekog ugovora).

Imovinskopravni zahtjev možete podnijeti u kaznenom postupku ili u posebnoj građanskoj parnici protiv okrivljenog. Ako ste zahtjev podnijeli tijekom kaznenog postupka, pretpostavka za njegovo prihvaćanje je da sud okrivljenika proglasi krivim, dok u građanskoj parnici to ne predstavlja preduvijet za uspjeh vašeg zahtjeva. 

Dodatne informacije o imovinskopravnome zahtjevu možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava
Pravo na novčanu naknadu

Ako ste žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom, imate pravo na novčanu naknadu iz sredstava Državnog proračuna.

Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su vam dati informaciju o pravu na naknadu, dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva, na vaše traženje dužni su vam dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev te koja je popratna dokumentacija potrebna.


Zahtjev za novčanu naknadu podnosi se Ministarstvu pravosuđa putem obrasca:

 

Pravo na novčanu naknadu može ostvariti:

  • žrtva kaznenog djela s elementima nasilja ako je državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili ima prebivalište na njezinom teritoriju

  • žrtva koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili joj je narušeno zdravlje kao posljedica kaznenog djela (ima pravo na naknadu troškova liječenja, pod uvjetom da nije obvezno zdravstveno osigurana i to do visine zdravstvenog standarda obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, te naknadu izgubljene zarade do iznosa od 35.000 kuna)

  • osoba koja je bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 70.000 kuna

  • u slučaju smrti žrtve, osoba koja je platila pogrebne troškove ima pravo na naknadu u iznosu do najviše 5.000 kuna ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano u policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne.

Dodatne informacije o pravu na novčanu naknadu možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava. 
​ 
Obavijest o otpustu počinitelja

Kada se okrivljenik odlukom suda pušta iz istražnog zatvora, policija će o tome obavijestiti žrtvu.
 
Prije otpusta zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili kaznenog djela s elementima nasilja, Ministarstvo pravosuđa će žrtvu, oštećenika ili njihovu obitelji obavijestiti o datumu redovnog ili uvjetnog otpusta zatvorenika.

Dodatne informacije o pravima žrtava, kao i o besplatnom telefonu za žrtve kaznenog djela, možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava
Pravo na besplatnu pravnu pomoć
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje uz osobe iz članka 5. i krug osoba koje su ovlaštenici prava na sekundarnu pravnu pomoć bez obvezne provjere imovnog stanja, a u koji krug ulaze i žrtve kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena. Također, se pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju u obzir ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći žrtva obiteljskog nasilja. Status žrtve kaznenog djela nasilja dokazuje se pravomoćnom sudskom odlukom donesenom u kaznenom postupku.