Pitanja i odgovori

Ako ne možete pronaći odgovore na svoja pitanja, možete kontaktirati najbliži odjel za podršku žrtvama i svjedocima.

Što znači biti žrtva ili svjedok?
Žrtve kaznenog djela su osobe koje zbog počinjenja kaznenog djela trpe fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju ili o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu i obavezna je svjedočiti. 
Što mogu učiniti u slučaju neposredne opasnosti?
Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima i organizacije civilnog društva mogu vam pomoći nakon kaznenog djela. Najvažnije je misliti na sigurnost - vašu i onih koji su se našli na mjestu događaja.

Nazovite policiju na telefonski broj 192 (ili tražite nekoga da to učini za vas).

Zatražite medicinsku pomoć ako je potrebna.

Ako trebate podršku i dodatne informacije, možete nazvati najbliži odjel za podršku žrtvama i svjedocima ili neku od organizacija iz Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.
Kako mogu prijaviti kazneno djelo?
Kazneno djelo možete prijaviti policiji ili državnom odvjetniku. Oni će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi se vaš slučaj što prije riješio i počinitelj spriječio u daljnjem činjenju kaznenog djela.


Policija

Normalno je da se osjećate nesigurno ili brinete o tome što će se dogoditi nakon prijave.
Možda brinete da policija neće reagirati. Možda ste imali loše iskustvo s policijom u prošlosti ili mislite da će uplitanje policije pogoršati vašu situaciju tj. uzrokovati još jedan napad na vas.
Policija se susreće s raznim vrstama kriminala svakog dana. Oni imaju odgovornost brinuti za sigurnost svih građana.
 
Postoje brojni razlozi za prijavu kaznenog djela.
Ako ne prijavite kazneno djelo neće biti istrage i male su šanse da će počinitelj biti uhvaćen i priveden pravdi. To također znači da je moguće da i druge osobe postanu njegovim žrtvama.

Znatno biste pomogli rješavanju slučaja kada biste:
  • dali što više informacija o kaznenom djelu;
  • opisali što se dogodilo i što ste vidjeli i čuli;
  • objasnili da ste zabrinuti za svoju sigurnost ili sigurnost vaše obitelji.
Svakako se ponovno obratite policiji ako ste:
  • doznali ili prisjetili se još nekih detalja o kaznenom djelu,
  • spoznali da je pretrpljen veći gubitak ili šteta nego što ste mislili,
  • bili povrijeđeni tijekom kaznenog djela, a povrede sad izgledaju ozbiljnije nego tada,
  • mijenjali adresu ili broj telefona.
Policija prikuplja informacije i moguće dokaze koje potom upućuje državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.


Državno odvjetništvo

Temeljene ovlast i glavna dužnost Državnog odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Državni odvjetnik će poduzeti potrebne radnje radi otkrivanja kaznenog djela i pronalaženja počinitelja.
Poduzima izvide, odlučuje o odbacivanju kaznene prijave, pokretanju i vođenju istrage, podizanju i zastupanju optužnice, sporazumijevanju s okrivljenikom o priznanju krivnje, predlaganju i izvođenju dokaza na raspravi.
U sklopu vođenja istrage, a u svrhu provođenja dokaznih radnji državni odvjetnik poziva žrtve i svjedoke na ispitivanje.
Koja prava imam kao žrtva?
Žrtva ima prava zajamčena Zakonom o kaznenom postupku prije, tijekom
i nakon kaznenog postupka. Sud, državno odvjetništvo i policija dužni su
već pri poduzimanju prve radnje u kojoj žrtva sudjeluje obavijestiti žrtvu o
njezinim pravima na njoj razumljiv način.

Žrtva ima sljedeća prava:
  1. pravo na pristup službama za potporu
  2. pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela
  3. pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde
  4. pravo na zaštitu dostojanstva tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka
  5. pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka
  6. pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje
  7. pravo da se medicinski zahvati prema njoj poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka
  8. pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
  9. pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite
  10. pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak
  11. i druga prava propisana zakonom.
  • Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.
  • Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom.
 
Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored prava koja imaju sve žrtve, ima i dodatna prava:
  • prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava
  • na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
  • da je u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba
  • uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve
  • zahtijevati da bude ispitana putem audiovideo uređaja
  • na tajnost osobnih podataka
  • zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.
 
Dijete žrtva kaznenog djela, uz prava koja pripadaju svim žrtvama, ima i dodatna prava:
  • na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
  • na tajnost osobnih podataka
  • na isključenje javnosti.
 
Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.

Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika. 


Sud, državno odvjetništvo, istražitelj i policija dužni su prema djetetu žrtvi
kaznenog djela postupati posebno obzirno, imajući na umu dob, osobnost i
druge okolnosti kako bi se izbjegle štetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta.
Pri postupanju prema djetetu žrtvi nadležna tijela ponajprije će se rukovoditi
najboljim interesom djeteta.
 
Dijete može biti i oštećenik. U tom slučaju trebaju se u određenim slučajevima
poduzeti i neke posebne mjere. Primjerice, ako su djetetovi interesi u
suprotnosti s interesima njegovih roditelja, tijelo koje vodi postupak obratit
će se centru za socijalnu skrb kako bi se djetetu imenovao posebni skrbnik.
Dijete oštećenik koje ima 16 godina može samo davati izjave i poduzimati
radnje u postupku.

Uz prava koja pripadaju svim žrtvama pojedine žrtve mogu ostvariti posebne mjere zaštite na temelju provedene pojedinačne procjene.
 
Žrtva kojoj su utvrđene posebne mjere zaštite na temelju pojedinačne procjene ostvaruje i sljedeća prava:
 
  1. prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava
  2. da je u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba
  3. uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve
  4. zahtijevati da bude ispitana putem audiovideo uređaja
  5. na tajnost osobnih podataka
  6. zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.
     
Koja prava imam kao oštećenik u kaznenom postupku?
Ako ste žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik, imate prava:
  • služiti se vlastitim jezikom
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja
  • imati opunomoćenika
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze
  • prisustvovati dokaznom ročištu
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor
  • izvršiti uvid u spis predmeta
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom vaše prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku
  • podnijeti žalbu
  • podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu
  • dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona
  • preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje
  • dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka.
Pozivanje svjedoka ili oštećenika

Kako ću dobiti poziv za ispitivanje?

Na ispitivanje u državnom odvjetništvu svjedoke i žrtve poziva se pisanim pozivom.
 
Na raspravu na sudu svjedoka ili oštećenika poziva se pisanim pozivom kojeg mora osobno preuzeti. U pozivu je navedeno ime optuženog, članak koji označava kazneno djelo, mjesto i vrijeme održavanja rasprave i upozorenje svjedoku da može biti prisilno doveden ili novčano kažnjen u iznosu od 50.000,00 kn ukoliko se ne odazove pozivu.
 
Tekst poziva žrtvi/svjedoku/oštećeniku na sudovima na kojima su osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima (županijski sudovi u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Rijeci, Vukovaru, Sisku i Splitu, uključujući nadležne općinske i prekršajne sudove) sadrži kontakt podatke odjela za podršku žrtvama i svjedocima na temelju kojeg se možete obratiti odjelu za dodatne informacije i podršku.
 
Na preostalim sudovima tekst poziva žrtvi/svjedoku/oštećeniku sadrži tekst Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja - 116 006 (NPC) koji je besplatan telefonski broj na kojem se mogu dobiti informacije o pravima, emocionalna podrška i informacije o drugim relevantnim organizacijama za pomoć i podršku žrtvama.  

Moram li svjedočiti kada zaprimim poziv za ispitivanje? 

Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu i svjedočiti te govoriti istinu jer je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.
 
Postoje određeni izuzeci, a na te izuzetke i tzv. „blagodat nesvjedočenja“ upozorit će tijelo koje provodi ispitivanje.
 
Ako ste iz objektivnih razloga spriječeni svjedočiti u vrijeme kada ste pozvani na državno odvjetništvo tijekom istrage ili na sud, dužni ste svoj izostanak opravdati državnom odvjetniku ili sucu pred kojim se vodi postupak. U protivnome, sudac može naložiti policijskim službenicima prisilno dovođenje, novčano vas kazniti do 50.000,00 kuna, zatvoriti do 30 dana ili do pristanka na svjedočenje.
 
Ako svjedok dođe, i iako je upozoren na posljedice, a ne želi (bez zakonskog razloga) svjedočiti, može biti novčano kažnjen do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može ga se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti, dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana. 

Kako da dođem i kada? 

Dođite 15 minuta ranije od vremena navedenog u pozivu na mjesto naznačeno u pozivu kako biste imali vremena pripremiti se za svjedočenje.

Sve osobe koje dolaze na sud pregledavaju službenici osiguranja pravosudnih
tijela, kojima je potrebno predočiti osobni identifikacijski dokument (osobnu
iskaznicu ili putovnicu). Zabranjeno je unositi hladno i vatreno oružje, oštre predmete, alkohol, drogu.
 
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u njihovim domovima.

Na sud dođite prikladno odjeveni. Na sudu ste dužni ponašati se pristojno i iskazivati poštovanje prema sucima, osoblju suda, braniteljima te drugim strankama u postupku. Osoba koja ometa red ili se ne pokorava nalozima suca, bit će udaljena iz sudnice i kaznit će se novčanom kaznom.
 
Žrtva na ispitivanje može doći u pratnji osobe od povjerenja koja može biti
nazočna tijekom ispitivanja, ali pod uvjetom da ta osoba nije svjedok u daljnjem postupku.
Koja prava imam kao svjedok u kaznenom i prekršajnom postupku?
Svjedok u kaznenom postupku ima pravo:
  • ne odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili  bliskog srodnika  kaznenom progonu, teškoj sramoti  ili znatnoj materijalnoj šteti
  • služiti se vlastitim jezikom, imati tumača ako je svjedok gluh ili nijem
  • u zakonom predviđenim slučajevima pravo na zaštitu fizičke sigurnosti, privatnost (svjedočenje pod pseudonimom, putem video veze uz izmjenu glasa i lika);uključenje u program zaštite ukoliko mu je ugrožen život,
  • izraziti nelagodu sudskom vijeću/sudu prilikom davanja iskaza pred javnosti ili okrivljenikom,
  • izvijestiti sud o nemogućnosti dolaska zbog svog psihofizičkog stanja
  • na naknadu troškova nastalih zbog dolaska na sud.
Kako izgleda svjedočenje?
Svjedoci se ispituju svaki zasebno i bez prisustva drugih svjedoka.

Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.

Prije no što ste ispitani nećete moći prisustvovati izvođenju dokaza na glavnoj raspravi.

Na početku svjedočenja bit ćete upozoreni da ste dužni reći sve što vam je o predmetu poznato, kao i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Od vas se može tražiti obećanje da govorite istinu. Nakon toga, bit ćete upitani za vaše osobne podatke i odnos s okrivljenikom i oštećenikom. Bit ćete pozvani da iznesete sve što vam je o predmetu poznato, a zatim će vam biti postavljena pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Uvijek ćete biti pitani otkud vam je poznato ono o čemu svjedočite.

Svjedoke se može suočiti ako se njihovi iskazi o važnim činjenicama ne slažu. Istovremeno se može suočiti samo dva svjedoka.

Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svog iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz te će biti upitan zašto sada iskazuje drugačije.

Ukoliko se utvrđuje vaše poznavanje neke osobe ili predmeta, od vas će se tražiti da ih opišete i navedete po čemu se razlikuju. Nakon toga bit će vam pokazane radi prepoznavanja zajedno s drugim osobama ili predmetima.
Kako izgleda sudnica i gdje će se tko nalaziti?

Uloge sudionika postupka
Suci profesionalci - diplomirani pravnici, kojima je obavljanje sudačke dužnosti glavno, a u pravilu i jedino zanimanje, od kojega ostvaruju svoju plaću

Suci porotnici - laici, građani koji se, pored svoga zanimanja, samo povremeno pozivaju radi obavljanja sudačke dužnosti u sastavu sudskog vijeća na temelju Zakona o kaznenom postupku (ZKP)

Sastav suda - za suđenje u konkretnom kaznenom postupku može biti nadležan sudac pojedinac ili sudsko vijeće.
Sudsko vijeće može biti sastavljeno od suca profesionalca (jedan ili više) i sudaca porotnika. Sudsko vijeće uvijek ima neparan broj članova.
Sudskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća i on vodi glavnu raspravu.

Stranke – tužitelj i okrivljenik

Tužitelj - ovlašten je za pokretanje kaznenog postupka i progon počinitelja kaznenog djela. On smatra da postoje dokazi da je neka osoba počinila određeno kazneno djelo i stoga traži od suda da toj osobi, na temelju propisa materijalnog kaznenog prava, izrekne sankciju (kaznu ili drugu mjeru). Na tužitelju leži teret dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati odlučne činjenice odnosno predlagati dokaze za te činjenice. Tužitelj u kaznenom postupku može biti: državni odvjetnik, privatni tužitelj, oštećenik kao tužitelj (supsidijarni tužitelj).

Državni odvjetnik - ovlašteni tužitelj za kaznena djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti (to znači da država mora tužiti one za koje sumnja da krše njene zakone). To je velika većina kaznenih djela u našem kaznenom zakonodavstvu. Državno odvjetništvo nije dio sudbene vlasti.
Riječ je o dva samostalna i neovisna tijela. Postoje Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo i na čelu svakog je Glavni državni odvjetnik i nekoliko zamjenika (to su državni odvjetnici).
Na državnom odvjetniku leži teret pokretanja i vođenja istrage i dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati činjenice odnosno predlagati dokaze.

Oštećenik - je žrtva ili druga osoba ako je njegovo osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu  oštećenika u kaznenom postupku. Kaznenim djelom pravo oštećenog može biti povrijeđeno (nastupila je povreda prava) ili samo ugroženo (postojala je konkretna opasnost da nastupi povreda prava). Oštećenik može ujedno biti i svjedok. Oštećenik može i sam biti tužitelj, ukoliko državni odvjetnik odustane od progona. Oštećenik može imati i opunomoćenika.

Osumnjičenik -  je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja

Okrivljenik - je osoba protiv koje je doneseno rješenje o provođenju istrage, osoba protiv koje je podnesena privatna tužba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog

Optuženik - osoba protiv koje je optužnica potvrđena ili je povodom privatne tužbe određena rasprava

Osuđenik - osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo

Branitelj - stručna osoba koja pomaže okrivljeniku u kaznenom postupku prilikom pripreme i sastavljanja obrane. Njegov je zadatak poduzimati radnje u korist okrivljenika te štititi njegova prava i interese. Branitelj može biti samo odvjetnik, kojeg samo u zakonom predviđenim slučajevima može zamijeniti odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom. Okrivljenik plaća usluge odvjetnika, a ako nema novca može dobiti i branitelja po službenoj dužnosti. Postoji i obavezna obrana (ako je okrivljenik gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, ako je u pritvoru, ako se radi o kaznenom djelu za koje je predviđena kazna od minimalno 8 godina zatvora, ako se sudi u odsutnosti – ukoliko okrivljeni ne angažira branitelja, sud će mu ga dodijeliti po službenoj dužnosti). Kad ne postoje uvjeti za obaveznu obranu, okrivljeniku se može, ako to posebne okolnosti slučaja opravdavaju, na njegov zahtjev postaviti branitelj, ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane.

Vještak - osoba koja raspolaže stručnim znanjem koje je potrebno radi utvrđivanja ili ocjene neke važnije činjenice na primjer prometni vještak, psihijatar
 
Svjedok - osoba koja se poziva na ispitivanje u državno odvjetništvo ili na sud jer je vjerojatno da može dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu bit će ponovno pozvan, a ako se i tada ne odazove može biti priveden od strane policije ili kažnjen kaznom od 50.000,00 kuna (to je upozorenje navedeno i na sudskom pozivu).

Žrtva kaznenog djela - fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica
kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni
drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih
nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena
kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna
uzdržavati.
 
Opunomoćenik žrtve/oštećenika - odvjetnik koji pomaže žrtvi i oštećeniku u zaštiti njihovih prava u kaznenom i prekršajnom postupku.
 
Osoba od povjerenja - zakonski zastupnik i druga poslovno sposobna osoba koju žrtva može izabrati da bude uz nju tijekom kaznenog postupka. Osoba od povjerenja ne može biti osoba koja će biti svjedok u kaznenom postupku.
Javna rasprava ili rasprava zatvorena za javnost

Glavna rasprava može biti javna ili zatvorena za javnost (iznimno, samo u slučajevima predviđenim Zakonom). Glavnoj raspravi koja je javna mogu prisustvovati punoljetne osobe te mediji. Predsjednik vijeća upravlja glavnom raspravom, održava red u sudnici te ispituje svjedoke.
 
U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. Iznimno, predsjednik županijskog suda može dopustiti fotografsko, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi.

Utvrđivanje nazočnih i uzimanje osobnih podataka svjedoka i žrtava
Predsjednik vijeća započinje glavnu raspravu objavljivanjem predmeta raspravljanja i utvrđivanjem nazočnih osoba (sudsko vijeće, državni odvjetnici, odvjetnici, okrivljeni, oštećeni, svjedoci, vještaci – zakonom nije propisan redoslijed utvrđivanja nazočnih). Ako netko od sudionika u postupku (sudac, državni odvjetnik, branitelj ili okrivljenik) ne dođe na raspravu, rasprava se odgađa, ali postoje određene situacije (posebno u skraćenom postupku) kada se može održati glavna rasprava i bez određenih osoba (osim suca). Uvijek se može pitati suca hoće li se rasprava odgoditi primjerice u slučaju da ne dođe optuženi.
 
Nakon što je utvrđeno koji su se svjedoci odazvali, predsjednik vijeća poziva jednog od svjedoka da ostane u sudnici kako bi dao iskaz, a ostali napuštaju sudnicu i čekaju svoj red u čekaonici Odjela za podršku žrtvama i svjedocima, dok ne budu pozvani na ispitivanje.
 
Svjedoke se ispituje ponaosob i bez ostalih svjedoka. Ovisno o uvjetima na sudu, svjedok prilikom davanja iskaza sjedi ili stoji za govornicom.
Ispitivanje svjedoka
Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom. Kada dođe njegov red za svjedočenje, svjedok će u raspravnoj dvorani stati za govornicu (ili sjesti ovisno o uvjetima na sudu).
 
Svjedoka se najprije pita za osobne podatke: ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenim. Nakon toga svjedoka se upozorava da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedoka će se također upozoriti da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Nakon općih pitanja svjedoka se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a nakon toga će mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Ukoliko se svjedoci na glavnoj raspravi ne sjećaju onoga što su iskazali u istrazi, sudac će im pročitati iskaz iz istražnog postupka te upitati ostaju li pri tome.
 
Pri ispitivanju svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedoka će se uvijek pitati odakle mu je poznato ono o čemu svjedoči. Tijekom ispitivanja svjedoka, pitanja mu postavljaju stranke u postupku te predsjednik i članovi sudskog vijeća. Oštećeni, zakonski zastupnik, opunomoćenik i vještaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća.
 
Predsjednik će zabraniti pitanje ili neće dozvoliti odgovor ako je pitanje već postavljeno, ukoliko je ono nedopušteno (provokativno je, uvredljivo ili omalovažava svjedoka - pravnim rječnikom reklo bi se sugestivna i kapriciozna pitanja) ili se ne odnosi na predmet. Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz, odnosno upozorit će se na odstupanje i upitat će ga se zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza. Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvuju radnjama u postupku te stranke, branitelj i oštećeni, ako su nazočni, imaju pravo pročitati zapisnik o ispitivanju te osobe ili zahtijevati da im se pročita. Ispitani svjedoci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijeća nakon ispitivanja stranaka sasvim ne otpusti ili ne naloži da se privremeno udalje iz sudnice. Na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti predsjednik može naložiti da se ispitani svjedoci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i još jednom ispitaju u prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka. Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti u kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu svaki posebno ispitati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.

Ako se na glavnoj raspravi sazna da svjedok ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, vijeće može, ako smatra da je njegov iskaz važan, naložiti da ga izvan glavne rasprave ispita predsjednik vijeća ili sudac član vijeća, ili da se ispitivanje obavi preko istražnog suca na čijem se području svjedok nalazi (tada je riječ o izvanraspravnom ispitivanju). Ispitivanje svjedoka koji ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, moguće je provesti putem video konferencijske veze, neovisno o tome da li se svjedok nalazi u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
 
Kada svi sudionici postupka završe s postavljanjem pitanja svjedoku, predsjednik vijeća reći će svjedoku da je slobodan i da može ići. Ukoliko potražuje putni trošak zbog dolaska na sud, svjedok bi se u ovom trenutku trebao obratiti predsjedniku vijeća s tim zahtjevom.
 
Svjedok može ostati u sudnici pratiti raspravu i nakon što je završio sa svjedočenjem.
 
Ako svjedok ili druga osoba koja je nazočna na zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda, predsjednik vijeća će je opomenuti ili novčano kazniti do 20.000,00 kuna. Vijeće može naložiti da se okrivljenik ili osoba iz publike udalji iz sudnice, a ostale osobe može samo kazniti novčanom kaznom do 20.000,00 kuna.
Ispitivanje djeteta ili maloljetnog svjedoka
Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom, ispitivanje bi se trebalo provesti uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Ispitivanje se treba provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi tako da mu stranke mogu postavljati pitanja putem suca te psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe.
 
Ako je maloljetna osoba prozvana na glavnu raspravu kao svjedok ili oštećenik, udaljit će se iz sudnice čim njezina prisutnost nije više potrebna.

 
Koliko ću se zadržati na sudu?
Boravak na sudu može trajati i do nekoliko sati, u pravilu završava do kraja radnog vremena suda. Ako imate zdravstvenih problema, ponesite potrebne lijekove i nešto za osvježenje.
Pravo na naknadu štete od počinitelja
  • Imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku
 
Žrtva kaznenog djela, koja se izjasnila da će u postupku sudjelovati kao oštećenik, ima pravo postaviti imovinskopravni zahtjev tijekom kaznenog postupka, a najkasnije do završetka dokaznog postupka
(rasprave).
Tim se zahtjevom može zatražiti naknadu štete od počinitelja, povrat stvari ili poništenje određenog pravnog posla. Ako je žrtva zahtjev podnijela tijekom kaznenog postupka, pretpostavka za njegovo prihvaćanje je da sud okrivljenika proglasi krivim.
 
  • Naknada štete u parničnom postupku
 
Ako žrtva NE ostvari naknadu štete od počinitelja u kaznenom postupku, sud će ju uputiti da naknadu štete potražuje u parničnom postupku, podnošenjem tužbe.
 
  • Pravo na besplatnu pravnu pomoć
 
Ako je počinitelj u kaznenom postupku pravomoćno osuđen za kazneno djelo nasilja, žrtva, neovisno o imovinskom stanju, može podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć u parničnom postupku za naknadu štete od počinitelja. Zahtjev se podnosi u Uredu državne uprave prema mjestu boravka.
Pravo na novčanu naknadu iz državnog proračuna (za žrtve kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom)
Pravo na novčanu naknadu od Republike Hrvatske
 
Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima u skladu sa Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.
Pravo na naknadu može se ostvariti:
  • ako se radi o kaznenom djelu nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju Republike Hrvatske čija je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja ili smrt
  • ako je žrtva  državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište
  • ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne.
Žrtva može ostvariti pravo na naknadu:
  • troškova liječenja
  • izgubljene zarade do iznosa 35.000,00 kn
  • bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa 70.000,00 kn i pogrebnih troškova do iznosa 5.000,00 kn.
 
Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su žrtvi dati informaciju:
  • o pravu na naknadu
  • dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva
  • na traženje žrtve dužni su dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev te koja je popratna dokumentacija potrebna.
 
Popratna dokumentacija koju treba priložiti zahtjevu:
  • Navedena je u samom službeno propisanom obrascu.
  • Uz zahtjev prilaže se: dokaz o državljanstvu, uvjerenje o prebivalištu, smrtni list žrtve, potvrda da je kazneno djelo prijavljeno, ovjerena izjava podnositelja zahtjeva da nije ostvario naknade priznate Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela po drugoj pravnoj osnovi, medicinska dokumentacija žrtve na temelju koje se traži naknada (bolnička prijava, liječnički nalazi i potvrde, otpusno pismo, izvješće o bolovanju, računi za pružene zdravstvene usluge), računi za uobičajene pogrebne troškove, ostale relevantne potvrde ili isprave koje bi mogle biti od značaja za odluku o naknadi.
  • Navedene isprave se podnose u izvorniku ili ovjerovljenoj preslici.
  • Potvrdu da je kazneno djelo prijavljeno policija će žrtvi izdati na njezin zahtjev.
Zahtjev za novčanu naknadu podnosi se Ministarstvu pravosuđa, u roku od 6 mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, i u drugim rokovima koje određuje ovaj Zakon pod određenim zakonskim uvjetima
 
O zahtjevu odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
Vrste naknade koje se mogu ostvariti pod pretpostavkama i uvjetima iz ovog Zakona:
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za izgubljenu zaradu do najviše 35.000,00 kuna ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se dokaže da je zbog toga izgubila kakvu zaradu.
 
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za troškove liječenja ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se dokaže da je zbog toga bila na liječenju  i da je imala liječničke troškove koje je morala platiti.
Troškovi liječenja priznaju se samo ako neposredna žrtva nema pravo na pokriće troškova na temelju zdravstvenog osiguranja.
Ovi troškovi liječenja mogu se priznati najviše u visini zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj. 
  • Posredna žrtva ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja ukoliko je neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja, te ako se dokaže gubitak tog zakonskog uzdržavanja.
Ako posredna žrtva ima pravo na davanje iz obveznog mirovinskog osiguranja onda nema pravo na naknadu zbog gubitka uzdržavanja.
Naknada zbog gubitka zakonskog uzdržavanja može se priznati najviše u iznosu od 70.000,00 kuna ukupno za sve posredne žrtve.
  • Pravo na naknadu za uobičajene pogrebne troškove ima osoba koja ih je platila za pogreb osobe koja je kao neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom, te ako dokaže da je platila te troškove pogreba.
Iznos pogrebnih troškova može se priznati najviše u iznosu od 5.000,00 kuna.

Treba li žrtva biti prisutna tijekom postupka i/ili pri odlučivanju o njenom zahtjevu?
Tijekom postupka, odnosno pri odlučivanju o zahtjevu za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela žrtva u pravilu NE treba biti prisutna, ali ovisno o konkretnom slučaju nadležno tijelo „Odbor za novčane naknade“ iznimno može, ako je to potrebno radi odlučivanja, odrediti da se provede i dokaz saslušanjem stranke, svjedoka ili vještačenje.
Prekogranični slučajevi
Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela određuju se tijela i postupak koji se primjenjuje u prekograničnim slučajevima.
Prekogranični slučajevi su domaći i strani prekogranični slučajevi.
  • Domaći prekogranični slučaj (osobe s prebivalištem ili državljanstvom EU koji su bili žrtve u Republici Hrvatskoj)
Domaći prekogranični slučaj je slučaj kada je kazneno djelo počinjeno na području Republike Hrvatske, a žrtva ima prebivalište u drugoj državi članici EU.
O pravu na naknadu u ovim slučajevima također odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
Zahtjev za naknadu podnosi se nadležnom tijelu (asistirajuće/pomoćno tijelo) u drugoj državi članici EU-a u kojoj žrtva ima prebivalište, a nadležno tijelo te države zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa RH.
Popis asistirajućih tijela nalazi se na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.
  • Strani prekogranični slučaj (državljani Republike Hrvatske koji su bili žrtve u državama EU)
Strani prekogranični slučaj je slučaj kada je kazneno djelo počinjeno u drugoj državi članici EU-a, a žrtva ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za odlučivanje o pravu na naknadu nadležno je tijelo države u kojoj se desilo kazneno djelo.
Žrtva može zahtjev za naknadu podnijeti Ministarstvu pravosuđa RH koje je asistirajuće/pomoćno tijelo i nadležno je za zaprimanje i prosljeđivanje zahtjeva u prekograničnim slučajevima. Na zahtjev žrtve Ministarstvo pravosuđa žrtvi može dati  opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna u skladu s priručnikom koji je izradila Europska komisija.
 
Ministarstvo pravosuđa će u najkraćem mogućem roku dostaviti zahtjev s prilozima nadležnom tijelu države od koje podnositelj traži naknadu štete na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila da će prihvatiti.
 
Zahtjev za naknadu u prekograničnom slučaju u državi u kojoj se desilo kazneno djelo žrtva može pronaći na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.
Obavijest o otpustu počinitelja

Kada se okrivljenik odlukom suda pušta iz istražnog zatvora, policija će o tome obavijestiti žrtvu.
 
Prije otpusta zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili kaznenog djela s elementima nasilja, Ministarstvo pravosuđa će žrtvu, oštećenika ili njihovu obitelji obavijestiti o datumu redovnog ili uvjetnog otpusta zatvorenika.
 
Pravo na besplatnu pravnu pomoć
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje uz osobe iz članka 5. i krug osoba koje su ovlaštenici prava na sekundarnu pravnu pomoć bez obvezne provjere imovnog stanja, a u koji krug ulaze i žrtve kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena. Također, se pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju u obzir ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći žrtva obiteljskog nasilja. Status žrtve kaznenog djela nasilja dokazuje se pravomoćnom sudskom odlukom donesenom u kaznenom postupku.
Pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela i pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela
Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima
Podršku i pomoć žrtvama i svjedocima pružaju odjeli za podršku žrtvama i svjedocima osnovani pri sedam županijskih sudova, a svrha odjela je pružiti podršku žrtvama kaznenih djela ( i prekršaja obiteljskog nasilja) te olakšati stresne situacije svjedočenja i boravka na sudu putem:
  • pružanja emocionalne podrške žrtvama/svjedocima prije, tijekom i nakon postupka,
  • pružanja informacija o pravima i praktičnih informacija žrtvama, svjedocima i članovima njihovih obitelji,
  • pružanja informacija o fazama kaznenog i prekršajnog postupka,
  • osiguravanja žrtvama i svjedocima boravka u posebnoj prostoriji,
  • osiguravanja pratnje žrtvama i svjedocima tijekom davanja iskaza,
  • upućivanja na specijalizirane institucije ovisno o potrebama žrtava, svjedoka i osoba u njihovoj pratnji (članova obitelji, skrbnika)
Time se žele promijeniti okolnosti u kojima su svjedoci i žrtve često prepušteni sami sebi, bez informacija o tome što ih čeka i kome se mogu obratiti za potrebnu pomoć.

Svaka osoba koja je žrtva ili svjedok može se obratiti Odjelu za podršku žrtvama i svjedocima osobno, telefonski ili e-poštom.

Kontakti odjela za podršku žrtvama i svjedocima
 
Besplatni telefon za žrtve zločina - nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (116 006)
Pozivom na besplatni telefonski broj Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja – NPC- 116-006  građani mogu dobiti informacije o pravima žrtava i svjedoka, emocionalnu podršku, praktične informacije, kao i informacije o institucijama i organizacijama koje im mogu pružiti dodatne oblike pomoći. Informacije  i podrška koju pružaju posebno obučeni volonteri su dostupne radnim danom od 8 do 20 sati na hrvatskom i engleskom jeziku

Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela
U svrhu osiguranja podrške građanima na području cijele Republike Hrvatske,  Ministarstvo pravosuđa ujedno financira i aktivnosti partnerske mreže organizacija civilnog društva koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima.
Dodatne informacije i kontakti: Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

Ostale institucije i organizacije koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć
Uz Odjele za podršku žrtvama i svjedocima i organizacije civilnog društva uključene u program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“, i brojne druge  organizacije civilnog društva  i javne institucije u Republici Hrvatskoj pomažu žrtvama u suočavanju s psihološkim, emotivnim, socijalnim i praktičnim gubitcima, pružajući emocionalnu, psihološku i/ili praktičnu pomoć, zaštitu, savjete i informacije.
Kontakti organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć