Pitanja i odgovori

Ako ne možete pronaći odgovore na svoja pitanja, možete kontaktirati najbliži ured za podršku žrtvama i svjedocima.
Što znači biti žrtva ili svjedok?

Žrtve kaznenog djela su osobe koje zbog počinjenja kaznenog djela trpe fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju ili o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu i obavezna je svjedočiti. 
 
Moraju li svi svjedočiti?

Ne. Određenim osobama nije dozvoljeno svjedočiti, dok je drugima dozvoljeno odbiti svjedočiti o konkretnom slučaju.

Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila zakonom ustanovljenu obvezu čuvanja tajnosti podataka, dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze.
Ne može se ispitati branitelj okrivljenika, osim ako to sam okrivljenik ne zahtijeva, ni vjerski ispovjednik o sadržaju ispovijedi.

Oslobođeni su obveze svjedočenja: bračni ili izvanbračni drug okrivljenika, njegovi bliski rođaci, te posvojenik ili posvojitelj.

U određenim slučajevima ne moraju svjedočiti javni bilježnici, odvjetnici, porezni savjetnici, liječnici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svoga zanimanja saznali od okrivljenika, te novinari i urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svojeg zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja, osim u postupku zbog kaznenih djela protiv časti i ugleda počinjenih putem sredstava javnog priopćavanja i u slučaju propisanom posebnim zakonom 
Što mogu učiniti u slučaju neposredne opasnosti?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima i organizacije civilnog društva mogu vam pomoći nakon kaznenog djela. Najvažnije je misliti na sigurnost - vašu i onih koji su se našli na mjestu događaja.

Nazovite policiju na telefonski broj 192 (ili tražite nekoga da to učini za vas).

Zatražite medicinsku pomoć ako je potrebna.

Ako trebate podršku i dodatne informacije, možete nazvati najbliži odjel za podršku žrtvama i svjedocima ili neku od udruga.
Koja prava imam kao žrtva?

Prema sadašnjem Zakonu o kaznenom postupku ako ste žrtva kaznenog djela imate pravo:
  • na informacije o pravima u postupku koje su vam dužni dati policija, istražitelj, državno odvjetništvo i sud
  • na psihološku i drugu stručnu pomoć organizacija za pomoć žrtvama
  • sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik
  • na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama temeljem vaše prijave i pravo na podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku
  • na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava, ako ste žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina zatvora i ako trpite teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela
  • podnijeti prijedlog za ostvarenje imovinskopravnog zahtjeva
  • na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu sa Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela ako ste žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom i ako ste pretrpjeli teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela nasilja.

Ako ste žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored navedenih prava imate i dodatna prava:
  • prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom
  • dobiti opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
  • da vas u policiji i državnom odvjetništvu ispita osoba istog spola
  • da tijekom ispitivanja pored sebe imate osobu od povjerenja
  • pravo uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na osobni život
  • pravo zahtijevati da budete ispitani putem audio-video uređaja
  • na tajnost osobnih podataka
  • pravo zahtijevati isključenje javnosti s rasprave. 

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i dodatna prava:
  • na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
  • na pratnju osobe od povjerenja prilikom sudjelovanja u radnjama
  • na tajnost osobnih podataka
  • na svjedočenje bez prisustvovanja javnosti
  • na pomoć i podršku stručnog suradnika suda te prema okolnostima i s obzirom na vrstu kaznenog djela te dob djeteta, na ispitivanje putem audio-video uređaja
  • s obzirom na vrstu kaznenog djela, dijete može biti ispitano u svome stanu ili u drugom posebno opremljenom mjestu umjesto na sudu.

Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.

Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika. 

Dodatne informacije o pravima žrtava kaznenog djela možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava
 

Koja prava imam kao oštećenik u kaznenom postupku?

Ako ste žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik, imate prava:
  • služiti se vlastitim jezikom
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja
  • imati opunomoćenika
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze
  • prisustvovati dokaznom ročištu
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor
  • izvršiti uvid u spis predmeta
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom vaše prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku
  • podnijeti žalbu
  • podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu
  • dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona
  • preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje
  • dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka. 
 
Koja prava imam kao svjedok?

Svjedok u kaznenom postupku ima pravo:
  • ne odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili  bliskog srodnika  kaznenom progonu, teškoj sramoti  ili znatnoj materijalnoj šteti
  • služiti se vlastitim jezikom,imati tumača ako je svjedok gluh ili nijem
  • u zakonom predviđenim slučajevima pravo na zaštitu fizičke sigurnosti, privatnost (svjedočenje pod pseudonimom, putem video veze uz izmjenu glasa i lika);uključenje u program zaštite ukoliko mu je ugrožen život,
  • izraziti nelagodu sudskom vijeću/sudu prilikom davanja iskaza pred javnosti ili okrivljenikom,
  • izvijestiti sud o nemogućnosti dolaska zbog svog psihofizičkog stanja
  • na naknadu troškova nastalih zbog dolaska na sud.
Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Kazneno djelo možete prijaviti policiji ili državnom odvjetniku. Oni će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi se vaš slučaj što prije riješio i počinitelj spriječio u daljnjem činjenju kaznenog djela.
 

Policija

Normalno je da se osjećate nesigurno ili brinete o tome što će se dogoditi nakon prijave.
Možda brinete da policija neće reagirati. Možda ste imali loše iskustvo s policijom u prošlosti ili mislite da će uplitanje policije pogoršati vašu situaciju tj. uzrokovati još jedan napad na vas.
Policija se susreće s raznim vrstama kriminala svakog dana. Oni imaju odgovornost brinuti za sigurnost svih građana.
 
Postoje brojni razlozi za prijavu kaznenog djela.
Ako ne prijavite kazneno djelo neće biti istrage i male su šanse da će počinitelj biti uhvaćen i priveden pravdi. To također znači da je moguće da i druge osobe postanu njegovim žrtvama.

Znatno biste pomogli rješavanju slučaja kada biste:
  • dali što više informacija o kaznenom djelu;
  • opisali što se dogodilo i što ste vidjeli i čuli;
  • objasnili da ste zabrinuti za svoju sigurnost ili sigurnost vaše obitelji.

Svakako se ponovno obratite policiji ako ste:
  • doznali ili prisjetili se još nekih detalja o kaznenom djelu,
  • spoznali da je pretrpljen veći gubitak ili šteta nego što ste mislili,
  • bili povrijeđeni tijekom kaznenog djela, a povrede sad izgledaju ozbiljnije nego tada,
  • mijenjali adresu ili broj telefona.

Policija prikuplja informacije i moguće dokaze koje potom upućuje državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
 

Državno odvjetništvo

Temeljene ovlast i glavna dužnost Državnog odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Državni odvjetnik će poduzeti potrebne radnje radi otkrivanja kaznenog djela i pronalaženja počinitelja.
Poduzima izvide, odlučuje o odbacivanju kaznene prijave, pokretanju i vođenju istrage, podizanju i zastupanju optužnice, sporazumijevanju s okrivljenikom o priznanju krivnje, predlaganju i izvođenju dokaza na raspravi.
U sklopu vođenja istrage a u svrhu provođenja dokaznih radnji državno odvjetnik poziva žrtve i svjedoke na ispitivanje.
Moram li svjedočiti?

Ako ste iz objektivnih razloga spriječeni svjedočiti u vrijeme kada ste pozvani na državno odvjetništvo tijekom istrage ili na sud, dužni ste svoj izostanak opravdati državnom odvjetniku ili sucu pred kojim se vodi postupak. U protivnome, sudac može naložiti policijskim službenicima prisilno dovođenje, novčano vas kazniti do 50.000,00 kuna, zatvoriti do 30 dana ili do pristanka na svjedočenje.
Kako da dođem i kada?

Svjedok se na državno odvjetništvo i sud poziva dostavom pisanog poziva.

Dođite 15 minuta ranije od vremena navedenog u pozivu na mjesto naznačeno u pozivu kako biste imali vremena pripremiti se za svjedočenje.

Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u njihovim domovima.

Na sud dođite prikladno odjeveni. Na sudu ste dužni ponašati se pristojno i iskazivati poštovanje prema sucima, osoblju suda, braniteljima te drugim strankama u postupku. Osoba koja ometa red ili se ne pokorava nalozima suca, bit će udaljena iz sudnice i kaznit će se novčanom kaznom.
Kako izgleda svjedočenje?

Svjedoci se ispituju svaki zasebno i bez prisustva drugih svjedoka.

Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.

Prije no što ste ispitani nećete moći prisustvovati izvođenju dokaza na glavnoj raspravi.

Na početku svjedočenja bit ćete upozoreni da ste dužni reći sve što vam je o predmetu poznato, kao i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Od vas se može tražiti obećanje da govorite istinu. Nakon toga, bit ćete upitani za vaše osobne podatke i odnos s okrivljenikom i oštećenikom. Bit ćete pozvani da iznesete sve što vam je o predmetu poznato, a zatim će vam biti postavljena pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Uvijek ćete biti pitani otkud vam je poznato ono o čemu svjedočite.

Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi o važnim činjenicama ne slažu. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.

Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svog iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz te će biti upitan zašto sada iskazuje drugačije.

Ukoliko se utvrđuje vaše poznavanje neke osobe ili predmeta, od vas će se tražiti da ih opišete i navedete po čemu se razlikuju. Nakon toga bit će vam pokazane radi prepoznavanja zajedno s drugim osobama ili predmetima.
Kako izgleda sudnica i gdje će se tko nalaziti?


 
  1. svjedok/žrtva

  2. predsjednik vijeća /sudsko vijeće

  3. zapisničar/ka

  4. državno odvjetništvo

  5. branitelji okrivljenika

  6. okrivljenik

  7. javnost

Uloge sudionika postupka

Suci profesionalci - diplomirani pravnici, kojima je obavljanje sudačke dužnosti glavno, a u pravilu i jedino zanimanje, od kojega ostvaruju svoju plaću

Suci porotnici - laici, građani koji se, pored svoga zanimanja, samo povremeno pozivaju radi obavljanja sudačke dužnosti u sastavu sudskog vijeća na temelju Zakona o kaznenom postupku (ZKP)

Sastav suda - za suđenje u konkretnom kaznenom postupku može biti nadležan sudac pojedinac ili sudsko vijeće.
Sudsko vijeće može biti sastavljeno od suca profesionalca (jedan ili više) i sudaca porotnika. Sudsko vijeće uvijek ima neparan broj članova.
Sudskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća i on vodi glavnu raspravu.

Tužitelj - ovlašten je za pokretanje kaznenog postupka i progon počinitelja kaznenog djela. On smatra da postoje dokazi da je neka osoba počinila određeno kazneno djelo i stoga traži od suda da toj osobi, na temelju propisa materijalnog kaznenog prava, izrekne sankciju (kaznu ili drugu mjeru). Na tužitelju leži teret dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati odlučne činjenice odnosno predlagati dokaze za te činjenice. Tužitelj u kaznenom postupku može biti: državni odvjetnik, privatni tužitelj, oštećenik kao tužitelj (supsidijarni tužitelj).

Državni odvjetnik - ovlašteni tužitelj za kaznena djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti (to znači da država mora tužiti one za koje sumnja da krše njene zakone). To je velika većina kaznenih djela u našem kaznenom zakonodavstvu. Državno odvjetništvo nije dio sudbene vlasti.
Riječ je o dva samostalna i neovisna tijela. Postoje Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo i na čelu svakog je Glavni državni odvjetnik i nekoliko zamjenika (to su državni odvjetnici).
Na državnom odvjetniku leži teret pokretanja i vođenja istrage i dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati činjenice odnosno predlagati dokaze.

Oštećenik - je žrtva ili druga osoba ako je njegovo osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu  oštećenika u kaznenom postupku. Kaznenim djelom pravo oštećenog može biti povrijeđeno (nastupila je povreda prava) ili samo ugroženo (postojala je konkretna opasnost da nastupi povreda prava). Oštećenik može ujedno biti i svjedok. Oštećenik može i sam biti tužitelj, ukoliko državni odvjetnik odustane od progona. Oštećenik može imati i opunomoćenika.

Osumnjičenik -  je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja

Okrivljenik - je osoba protiv koje je doneseno rješenje o provođenju istrage, osoba protiv koje je podnesena privatna tužba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog

Optuženik - osoba protiv koje je optužnica potvrđena ili je povodom privatne tužbe određena rasprava

Osuđenik - osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo

Branitelj - stručna osoba koja pomaže okrivljeniku u kaznenom postupku prilikom pripreme i sastavljanja obrane. Njegov je zadatak poduzimati radnje u korist okrivljenika te štititi njegova prava i interese. Branitelj može biti samo odvjetnik, kojeg samo u zakonom predviđenim slučajevima može zamijeniti odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom. Okrivljenik plaća usluge odvjetnika, a ako nema novca može dobiti i branitelja po službenoj dužnosti. Postoji i obavezna obrana (ako je okrivljenik gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, ako je u pritvoru, ako se radi o kaznenom djelu za koje je predviđena kazna od minimalno 8 godina zatvora, ako se sudi u odsutnosti – ukoliko okrivljeni ne angažira branitelja, sud će mu ga dodijeliti po službenoj dužnosti). Kad ne postoje uvjeti za obaveznu obranu, okrivljeniku se može, ako to posebne okolnosti slučaja opravdavaju, na njegov zahtjev postaviti branitelj, ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane.

Svjedok - osoba koja se poziva na ispitivanje u državno odvjetništvo ili na sud jer je vjerojatno da može dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu bit će ponovno pozvan, a ako se i tada ne odazove može biti priveden od strane policije ili kažnjen kaznom od 50.000,00 kuna (to je upozorenje navedeno i na sudskom pozivu).

Vještak - osoba koja raspolaže stručnim znanjem koje je potrebno radi utvrđivanja ili ocjene neke važnije činjenice na primjer prometni vještak, psihijatar
Pozivanje svjedoka ili oštećenika

Na ispitivanje u državnom odvjetništvu svjedoke i žrtve poziva se pisanim pozivom.

Na raspravu na sudu svjedoka ili oštećenika poziva se pisanim pozivom kojeg mora osobno preuzeti. U pozivu je navedeno ime optuženog, članak koji označava kazneno djelo, mjesto i vrijeme održavanja rasprave i upozorenje svjedoku da može biti prisilno doveden ili novčano kažnjen u iznosu od 50.000,00 kn ukoliko se ne odazove pozivu.

Na pozivu je i informacija s kontakt podacima Odjela za podršku žrtvama i svjedocima. Ako svjedok dođe, i iako je upozoren na posljedice, a ne želi (bez zakonskog razloga) svjedočiti, može biti novčano kažnjen do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može ga se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti, dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana
Javna rasprava ili rasprava zatvorena za javnost

Glavna rasprava može biti javna ili zatvorena za javnost (iznimno, samo u slučajevima predviđenim Zakonom). Glavnoj raspravi koja je javna mogu prisustvovati punoljetne osobe te mediji. Predsjednik vijeća upravlja glavnom raspravom, održava red u sudnici te ispituje svjedoke.

 
U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. Iznimno, predsjednik županijskog suda može dopustiti fotografsko, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi.
Utvrđivanje nazočnih i uzimanje osobnih podataka svjedoka i žrtava

Predsjednik vijeća započinje glavnu raspravu objavljivanjem predmeta raspravljanja i utvrđivanjem nazočnih osoba (sudsko vijeće, državni odvjetnici, odvjetnici, okrivljeni, oštećeni, svjedoci, vještaci – zakonom nije propisan redoslijed utvrđivanja nazočnih). Ako netko od sudionika u postupku (sudac, državni odvjetnik, branitelj ili okrivljenik) ne dođe na raspravu, rasprava se odgađa, ali postoje određene situacije (posebno u skraćenom postupku) kada se može održati glavna rasprava i bez određenih osoba (osim suca). Uvijek se može pitati suca hoće li se rasprava odgoditi primjerice u slučaju da ne dođe optuženi.
 
Nakon što je utvrđeno koji su se svjedoci odazvali, predsjednik vijeća poziva jednog od svjedoka da ostane u sudnici kako bi dao iskaz, a ostali napuštaju sudnicu i čekaju svoj red u čekaonici Odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama, dok ne budu pozvani na ispitivanje.
 
Svjedoke se ispituje ponaosob i bez ostalih svjedoka. Ovisno o uvjetima na sudu, svjedok prilikom davanja iskaza sjedi ili stoji za govornicom.
Ispitivanje svjedoka

Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom. Kada dođe njegov red za svjedočenje, svjedok će u raspravnoj dvorani stati za govornicu (ili sjesti ovisno o uvjetima na sudu).
 
Svjedoka se najprije pita za osobne podatke: ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenim. Nakon toga svjedoka se upozorava da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedoka će se također upozoriti da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Nakon općih pitanja svjedoka se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a nakon toga će mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Ukoliko se svjedoci na glavnoj raspravi ne sjećaju onoga što su iskazali u istrazi, sudac će im pročitati iskaz iz istražnog postupka te upitati ostaju li pri tome.
 
Pri ispitivanju svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedoka će se uvijek pitati odakle mu je poznato ono o čemu svjedoči. Tijekom ispitivanja svjedoka, pitanja mu postavljaju stranke u postupku te predsjednik i članovi sudskog vijeća. Oštećeni, zakonski zastupnik, opunomoćenik i vještaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća.
 
Predsjednik će zabraniti pitanje ili neće dozvoliti odgovor ako je pitanje već postavljeno, ukoliko je ono nedopušteno (provokativno je, uvredljivo ili omalovažava svjedoka - pravnim rječnikom reklo bi se sugestivna i kapriciozna pitanja) ili se ne odnosi na predmet. Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz, odnosno upozorit će se na odstupanje i upitat će ga se zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza. Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvuju radnjama u postupku te stranke, branitelj i oštećeni, ako su nazočni, imaju pravo pročitati zapisnik o ispitivanju te osobe ili zahtijevati da im se pročita. Ispitani svjedoci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijeća nakon ispitivanja stranaka sasvim ne otpusti ili ne naloži da se privremeno udalje iz sudnice. Na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti predsjednik može naložiti da se ispitani svjedoci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i još jednom ispitaju u prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka. Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti u kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu svaki posebno ispitati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.
 
Ako se na glavnoj raspravi sazna da svjedok ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, vijeće može, ako smatra da je njegov iskaz važan, naložiti da ga izvan glavne rasprave ispita predsjednik vijeća ili sudac član vijeća, ili da se ispitivanje obavi preko istražnog suca na čijem se području svjedok nalazi (tada je riječ o izvanraspravnom ispitivanju). Ispitivanje svjedoka koji ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, moguće je provesti putem video konferencijske veze, neovisno o tome da li se svjedok nalazi u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
 
Kada svi sudionici postupka završe s postavljanjem pitanja svjedoku, predsjednik vijeća reći će svjedoku da je slobodan i da može ići. Ukoliko potražuje putni trošak zbog dolaska na sud, svjedok bi se u ovom trenutku trebao obratiti predsjedniku vijeća s tim zahtjevom.
 
Svjedok može ostati u sudnici pratiti raspravu i nakon što je završio sa svjedočenjem.
 
Ako svjedok ili druga osoba koja je nazočna na zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda, predsjednik vijeća će je opomenuti ili novčano kazniti do 20.000,00 kuna. Vijeće može naložiti da se okrivljenik ili osoba iz publike udalji iz sudnice, a ostale osobe može samo kazniti novčanom kaznom do 20.000,00 kuna.
Ispitivanje djeteta ili maloljetnog svjedoka

Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom, ispitivanje bi se trebalo provesti uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Ispitivanje se treba provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi tako da mu stranke mogu postavljati pitanja putem suca te psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe.
 
Ako je maloljetna osoba prozvana na glavnu raspravu kao svjedok ili oštećeni, udaljit će se iz sudnice čim njezina prisutnost nije više potrebna.

Više informacija o pravim žrtava kaznenog djela, konkretno djeteta, možete pronaći na Središnjem državnom portalu u testu Prava žrtava.
Koliko ću se zadržati na sudu?

Boravak na sudu može trajati i do nekoliko sati, u pravilu završava do kraja radnog vremena suda. Ako imate zdravstvenih problema, ponesite potrebne lijekove i nešto za osvježenje.
Imovinskopravni zahtjev

Ako ste žrtva kaznenog djela, onda ste ujedno i oštećenik koji pred sudom ima pravo postaviti imovinskopravni zahtjev.

Njime možete tražiti:
  • naknadu štete - koja može biti materijalna ili nematerijalna (pretrpljena bol, strah)
  • povrat stvari - ako možete dokazati da ste vi bili vlasnik ili zakonski držatelj te stvari
  • poništavanje određenog pravnog posla - ako je zbog kaznenog djela nastao pravni posao imovinskopravnog karaktera (ako vas je okrivljeni silom naveo na sklapanje nekog ugovora).

Imovinskopravni zahtjev možete podnijeti u kaznenom postupku ili u posebnoj građanskoj parnici protiv okrivljenog. Ako ste zahtjev podnijeli tijekom kaznenog postupka, pretpostavka za njegovo prihvaćanje je da sud okrivljenika proglasi krivim, dok u građanskoj parnici to ne predstavlja preduvijet za uspjeh vašeg zahtjeva. 

Dodatne informacije o imovinskopravnome zahtjevu možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava
Pravo na novčanu naknadu

Ako ste žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom, imate pravo na novčanu naknadu iz sredstava Državnog proračuna.

Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su vam dati informaciju o pravu na naknadu, dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva, na vaše traženje dužni su vam dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev te koja je popratna dokumentacija potrebna.


Zahtjev za novčanu naknadu podnosi se Ministarstvu pravosuđa putem obrasca:

 

Pravo na novčanu naknadu može ostvariti:

  • žrtva kaznenog djela s elementima nasilja ako je državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili ima prebivalište na njezinom teritoriju

  • žrtva koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili joj je narušeno zdravlje kao posljedica kaznenog djela (ima pravo na naknadu troškova liječenja, pod uvjetom da nije obvezno zdravstveno osigurana i to do visine zdravstvenog standarda obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, te naknadu izgubljene zarade do iznosa od 35.000 kuna)

  • osoba koja je bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 70.000 kuna

  • u slučaju smrti žrtve, osoba koja je platila pogrebne troškove ima pravo na naknadu u iznosu do najviše 5.000 kuna ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano u policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne.

Dodatne informacije o pravu na novčanu naknadu možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava. 
​ 
Obavijest o otpustu počinitelja

Kada se okrivljenik odlukom suda pušta iz istražnog zatvora, policija će o tome obavijestiti žrtvu.
 
Prije otpusta zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili kaznenog djela s elementima nasilja, Ministarstvo pravosuđa će žrtvu, oštećenika ili njihovu obitelji obavijestiti o datumu redovnog ili uvjetnog otpusta zatvorenika.

Dodatne informacije o pravima žrtava, kao i o besplatnom telefonu za žrtve kaznenog djela, možete pronaći na Središnjem državnom portalu u tekstu Prava žrtava
Pravo na besplatnu pravnu pomoć
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje uz osobe iz članka 5. i krug osoba koje su ovlaštenici prava na sekundarnu pravnu pomoć bez obvezne provjere imovnog stanja, a u koji krug ulaze i žrtve kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena. Također, se pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju u obzir ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći žrtva obiteljskog nasilja. Status žrtve kaznenog djela nasilja dokazuje se pravomoćnom sudskom odlukom donesenom u kaznenom postupku.