Izbori u Republici Hrvatskoj

Ustav Republike Hrvatske osigurava svakom državljaninu Republike Hrvatske koji je navršio 18 godina života opće i jednako biračko pravo. 

Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina. 
 

Raspisivanje izbora

Izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.

U slučaju smrti, ostavke ili kad Ustavni sud utvrdi prestanak mandata, izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je bivši predsjednik prestao obavljati dužnost.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo

Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Za predsjednika Republike Hrvatske mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
 

Kandidiranje

Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati:
  • registrirane političke stranke
  • birači pojedinačno ili skupno.

Kandidati moraju prikupiti najmanje 10.000 potpisa birača koji podržavaju njegovu kandidaturu. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka tog roka objaviti listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji.
 

Izborna promidžba

Od dana objave liste kandidata do 24 sata prije dana izbora, svi kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promidžbu.

Na dan izbora, kao i 24 sata koji prethode zabranjena je svaka promidžba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Kandidat za predsjednika Republike koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu troškova izborne promidžbe.

Visinu naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora.
 

Tijela za provođenje izbora

Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske su Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba te birački odbori.
 

Provođenje izbora

Glasovanje za izbor predsjednika Republike Hrvatske obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i na biračkim mjestima u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava i inozemnih ureda.

Glasovanje traje neprekidno od sedam do 19 sati kada se zatvara biralište.

Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.

Predsjednik Republike Hrvatske bira se većinskim izbornim sustavom.

Za predsjednika Republike Hrvatske izabran je onaj kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali.

Ako niti jedan kandidat ne dobije u prvom izbornom krugu potrebnu većinu, daljnji izbor se provodi u drugom izbornom krugu.
 

Nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora

Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika Republike Hrvatske i rješava izborne sporove.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor
Zastupnici u Hrvatski sabor biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na mandat od četiri godine, po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.

Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata i/ili na glasačkom listiću označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
 

Raspisivanje izbora

Izbore za zastupnike u Hrvatski sabor raspisuje predsjednik Republike Hrvatske donošenjem odluke o raspisivanju izbora.

Od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora do dana izbora za zastupnike mora proteći najmanje 30 dana.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo

Zastupnike u Sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života.

Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života.
 

Kandidiranje

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor zastupnika u Sabor imaju:
  • političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj
  • birači.

Listu za izbor zastupnika u Sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).

Ako birači predlažu kandidacijske liste za pravovaljanost prijedloga liste izborne jedinice za izbor zastupnika u Sabor potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa birača.
 

Pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u Hrvatskom saboru

Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih ma­njina prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru. 

Preferencijsko glasovanje ne odnosi se na glasovanje za izbor zastupnika nacionalnih manjina, već oni biraju zastupnike u Hrvatski sabor pojedinačnim izborom:
  • pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika 
  • pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika 
  • pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika 
  • pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika 
  • pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika 
  • pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor
 

Izborna promidžba

Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.

Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
 

Tijela za provođenje izbora

Tijela koja provode izbore za zastupnike u Sabor su:
  • Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske,
  • izborna povjerenstva izbornih jedinica,
  • gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori.
 

Provođenje izbora

Izbori se provode na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko konzularnih predstavništava Republike Hrvatske. U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasovanje traje dva dana s time da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.

Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati kada se zatvaraju birališta.

Rezultate izbora za zastupnike Sabora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.
 

Nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora

Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske koji rješava i izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnoga izbornog povjerenstva.
Izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Članovi predstavničkih tijela, odnosno članovi općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
 

Raspisivanje izbora

Redoviti izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave održavaju svake četvrte godine, treće nedjelje u svibnju.

Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom određuje točan dan njihove provedbe.

Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo

Članove predstavničkih tijela jedinica biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Članove predstavničkih tijela jedinice imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom (nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji). 

Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran i državljanin drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom (nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji).
 

Kandidiranje

Kandidate za članove predstavničkog tijela, odnosno kandidacijske liste mogu predlagati:
  • političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora
  • birači.

Kandidacijske liste stranaka može predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka.

Birači predlažu kandidacijsku listu grupe  birača, a podnositelji kandidacijske liste su prva tri po redu potpisnika kandidacijske liste. Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidacijske liste birača.

Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kandidacijsku listu grupe birača, za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela dužni su prikupiti najmanje:
  • 25 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,
  • 35 potpisa birača u jedinicama s više od 350, do 500 stanovnika
  • 50 potpisa birača u jedinicama s više od 500, do 1.000 stanovnika,
  • 70 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000, do 2.500 stanovnika,
  • 110 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500, do 5.000 stanovnika,
  • 180 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000, do 10.000 stanovnika,
  • 250 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000, do 20.000 stanovnika,
  • 400 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000, do 35.000 stanovnika,
  • 600 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000, do 60.000 stanovnika
  • 800 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000, do 100.000 stanovnika,
  • 1.000 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000, do 200.000 stanovnika,
  • 1.400 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000, do 300.000 stanovnika,
  • 1.800 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000, do 500.000 stanovnika,
  • 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.
 

Pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost

Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice mjerodavni su službeni rezultati popisa stanovništva.

Broj članova ¬predstavničkog tijela iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine (sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina) utvrđuje se tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavničkog tijela jedinice, a dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez decimalnog ostatka. Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovništvu jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu na prethodno navedeni način, ta manjina ima pravo na jednog člana predstavničkog tijela.

Osim toga, pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu i u onim jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano statutom jedinice.

Prije svakih lokalnih izbora središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave objavljuje na svojim internetskim stranicama podatke o broju članova predstavničkog tijela jedinica koji se biraju iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine.

Nadležno izborno povjerenstvo kod utvrđivanja rezultata izbora utvrđuje i je li osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina na provedenim izborima.
 

Izborna promidžba

Izborna promidžba počinje danom objave zbirne kandidacijske liste, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi.
Svi sudionici izborne promidžbe imaju pravo na  izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima. Izbornu promidžbu sudionici vode slobodno, otvoreno, javno i argumentirano, a suprotstavljanje i sučeljavanje treba biti obrazloženo i utemeljeno na činjenicama.
 

Tijela za provedbu izbora

Tijela koja provode izbore su:
  • Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
  • Izborno povjerenstvo Grada Zagreba
  • županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te
  • birački odbori.
 

Provođenje izbora

U predstavničko tijelo jedinice bira se onaj broj članova koji je utvrđen zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a određuje se ovisno o broju stanovnika jedinice.

Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.

Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu, glasačkim listićem. Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati, kada se biračka mjesta zatvaraju.

Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću, a glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske liste.

Rezultate izbora za članove predstavničkog tijela utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici.

Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.
 

Zaštita izbornog prava

Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i rješava izborne sporove u skladu s odredbama Zakona o lokalnim izborima.
Izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba
Općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno s njima.
 

Raspisivanje izbora

Redoviti izbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike održavaju se svake četvrte godine, treće nedjelje u svibnju, istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izbore za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom određuje točan dan njihove provedbe.

Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo

Općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice u kojoj se provodi izbor.

Za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

Nitko se ne može istovremeno kandidirati za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i za župana. Navedeno se primjenjuje i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.
 

Kandidiranje

Kandidate za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike mogu predlagati:
  • političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora
  • birači.

Kandidate za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika može predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka.

Birači predlažu kandidata grupe birača, a podnositelji kandidature kandidata grupe birača su prva tri po redu potpisnika kandidature. Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidature.

Potpise  birača za predlaganje kandidata za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike dužne su prikupiti i političke stranke.

Za pravovaljanost stranačkih kandidatura te kandidatura prijedloga grupe birača za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika potrebno je prikupiti najmanje:
  • 35 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,
  • 50 potpisa birača u jedinicama s više od 350, do 500 stanovnika,
  • 80 potpisa birača u jedinicama s više od 500, do 1.000 stanovnika,
  • 100 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000, do 2.500 stanovnika,
  • 150 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500, do 5.000 stanovnika,
  • 250 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000, do 10.000 stanovnika,
  • 450 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000, do 20.000 stanovnika,
  • 600 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000, do 35.000 stanovnika,
  • 900 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000, do 60.000 stanovnika,
  • 1.200 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000, do 100.000 stanovnika,
  • 1.500 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000, do 200.000 stanovnika,
  • 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000, do 300.000 stanovnika,
  • 3.200 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000, do 500.000 stanovnika,
  • 5.000 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.

Podatke o potrebnom broju potpisa birača objavljuje Državno izborno povjerenstvo na svojim internetskim stranicama, a na temelju prethodno dostavljenih podataka od strane središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
 

Pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost

Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu osigurava se pripadnicima nacionalnih manjina u jedinicama u kojima ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkom tijelu.

U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima se pravo na zastupljenost pripadnika nacionalne manjine u izvršnom tijelu treba osigurati sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, jedan zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bira se iz reda pripadnika nacionalnih manjina na način određen zakonom kojim se uređuje izbor izvršnog tijela. Izabrani zamjenik predstavnik je nacionalne manjine u izvršnom tijelu.

Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice.

Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se neposredno na izborima tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine, istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju samo birači pripadnici manjina koje imaju pravo na zamjenika te imaju prebivalište u jedinici.

Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ima birač iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

Za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina izabran je kandidat koji na izborima dobije najviše glasova birača koji su glasovali.
 

Izborna promidžba

Izborna promidžba počinje danom objave zbirne kandidacijske liste, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi.

Svi sudionici izborne promidžbe imaju pravo na  izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima. Izbornu promidžbu sudionici vode slobodno, otvoreno, javno i argumentirano, a suprotstavljanje i sučeljavanje treba biti obrazloženo i utemeljeno na činjenicama.
 

Tijela za provedbu izbora

Tijela koja provode izbore su:
  • Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
  • Izborno povjerenstvo Grada Zagreba
  • županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te
  • birački odbori.
 

Provođenje izbora

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali prema evidenciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje.

Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja).
Međutim, ako se za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kandidirao samo jedan ili samo dva kandidata, za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabran je kandidat koji na izborima dobije najveći broj glasova.

Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova u prvom krugu glasovanja, održat će se drugi krug glasovanja četrnaesti dan nakon održavanja prvog kruga glasovanja. U drugom krugu glasovanja izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.

Ako u drugom krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, održat će se treći krug glasovanja, a ako u trećem krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponavlja se u cijelosti. 

Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu, glasačkim listićem. Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati, kada se biračka mjesta zatvaraju.

Glasuje se samo za kandidate navedene na glasačkom listiću, a glasački listić se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje.

Rezultate izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici.
 

Zaštita izbornog prava

Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike i rješava izborne sporove u skladu s odredbama Zakona o lokalnim izborima.
Izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina
Pripadnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika.
 

Uvjeti za izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina

U lokalnim jedinicama u kojima pripadnici manjina sudjeluju u ukupnom stanovništvu s najmanje 1,5%, u općinama i gradovima na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u županijama na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine biraju se vijeća.

U jedinicama na čijem području živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, bira se predstavnik nacionalnih manjina.

U vijeća nacionalnih manjina općine bira se 10 članova, u vijeća nacionalnih manjina grada bira se 15, a u vijeće nacionalnih manjina županije bira se 25 članova pripadnika nacionalne manjine.
 

Raspisivanje izbora

Odluku o raspisivanju izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina donosi Vlada Republike Hrvatske. 

Istodobno s odlukama o raspisivanju izbora Vlada Republike Hrvatske donosi i odluku o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i odluku o određivanju visine naknade za rad članova izbornih tijela za provedbu izbora članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, a na osnovi mjerila i prijedloga Državnog izbornog povjerenstva.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo

Pravo birati članove vijeća, odnosno predstavnike nacionalnih manjina imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, koji su u registru birača upisani kao pripadnici nacionalne manjine koja ima pravo na vijeće, odnosno na predstavnika u jedinici te koji imaju prijavljeno prebivalište na području jedinice u kojoj se izbori provode.
 
Pravo biti biran za člana vijeća, odnosno za predstavnika nacionalne manjine ima hrvatski državljanin koji na dan podnošenja prijedloga liste kandidata, odnosno kandidature nadležnom izbornom povjerenstvu ima navršenih 18 godina života te je upisan u registar birača kao pripadnik nacionalne manjine koja ima pravo na vijeće, odnosno na predstavnika u jedinici i ima prijavljeno prebivalište na području jedinice u kojoj se izbori provode.
 

Kandidiranje

Kandidate za članove vijeća nacionalnih manjina odnosno kandidate za predstavnike nacionalnih manjina mogu predlagati:
  • udruge nacionalnih manjina registrirane u Republici Hrvatskoj ili
  • najmanje 20 pripadnika nacionalne manjine s područja općine, odnosno 30 s područja grada i 50 s područja županije.
 

Izborna promidžba

Izborna promidžba počinje prvog dana od dana objave zbirnih lista. Izbornom promidžbom smatraju se radnje sudionika izborne promidžbe kojima se pozivaju birači da glasuju za određene kandidate, predstavljaju biračima izborni programi te kojima se utječe ili može utjecati na birače.
 

Tijela za provedbu izbora

Tijela koja provode ove izbore su:
  • Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske,
  • županijska izborna povjerenstva, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, gradska i općinska izborna povjerenstva,
  • birački odbori.
 

Provođenje izbora

Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.

Zakonom o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina uređen je izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave biraju se većinskim izbornim sustavom na način da cijelo područje općine ili grada, županije ili Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu.

Za članove vijeća nacionalne manjine izabrani su kandidati redoslijedom dobivenog najvećeg broja glasova birača koji su glasovali, dok je za predstavnika nacionalne manjine izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali.
 

Nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora

Ustavnost i zakonitost ovih izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske te rješava sporove u skladu s Zakonom o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.
Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske
Europski parlament je tijelo Europske unije čije članove izabiru izravno građani EU.

Članovi u Europski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava s tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.

Članovi Europskog parlamenta biraju se na petogodišnji mandat koji počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, a može se produljiti ili skratiti sukladno odluci Vijeća Europske unije o određivanju novog izbornog razdoblja.

Predsjednik Republike Hrvatske donosi Odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo

Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo.

Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima, ako nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora.

Nadležno tijelo koje vodi popis birača dužno je izvijestiti Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske o upisu u popis birača državljana druge države članice Europske unije.

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo.

Za člana u Europski parlament mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zakonom o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament.
 

Kandidiranje

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka.

Birači predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Za pravovaljanost prijedloga liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača.

Ako je pravo glasovanja i kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament državljanin druge države članice Europske unije ostvario u Republici Hrvatskoj, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici Europske unije, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.

Državljanin Republike Hrvatske koji ostvari pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za člana u Europski parlament u drugoj državi članici Europske unije, ne može ostvariti pravo na glasovanje i kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima.
 

Izborna promidžba

Izborna promidžba počinje danom objave pravovaljano predloženih lista, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
 
U vrijeme izborne promidžbe sve političke stranke koje su predložile liste kandidata i kandidati kandidacijske liste grupe birača  imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje stavova te izbornu promidžbu.
 

Izbor članova u Europski parlament

Članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnog glasovanja. Glasuje se na glasačkom listiću na kojem su navedene liste kandidata. Teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, jedna je izborna jedinica.
 
Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača.
 

Tijela za provedbu izbora 

Tijela za provedbu izbora članova u Europski parlament su:
  • Državno izborno povjerenstvo,
  • županijska izborna povjerenstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba,
  • općinska i gradska izborna povjerenstva i
  • birački odbori.
 

Zaštita izbornog prava 

Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske.
Pravo državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zakon o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave je propis čije donošenje i usvajanje predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u području ostvarivanja aktivnog i pasivnog biračkog prava na lokalnim izborima.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo državljana druge države članice Europske unije

Državljani druge države članice Europske unije, koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se provode izbori imaju pravo birati članove predstavničkog tijela te jedinice i kandidirati se za člana predstavničkog tijela te jedinice.

Državljanin druge države članice Europske unije dužan je podnijeti zahtjev za upis u popis birača nadležnom tijelu koje vodi popis birača prema mjestu prebivališta ili privremenog boravka, najkasnije 30 dana prije dana izbora.

Državljanin druge države članice Europske unije može se kandidirati i biti izabran za člana predstavničkog tijela jedinica pod istim uvjetima koji vrijede za državljane Republike Hrvatske propisanim Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 

Kandidiranje i izbor državljana druge države članice Europske unije

Državljanin druge države članice Europske unije može se kandidirati i biti izabran za člana predstavničkog tijela jedinica pod istim uvjetima koji vrijede za državljane Republike Hrvatske propisanim Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pod uvjetom da mu u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji je državljanin, nije pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, odnosno da pojedinačnom presudom u kaznenom postupku ili presudom u građanskom postupku nije lišen prava na kandidiranje.

Ako se na listi za izbor članova predstavničkih tijela nalazi kandidat državljanin druge države članice Europske unije, uz listu kandidata ili uz kandidaturu mora biti priložena od javnog bilježnika ovjerena izjava kandidata u kojoj je navedeno njegovo državljanstvo i adresa njegova prebivališta ili privremenog boravka na području jedinice gdje se provode izbori i dokaz, odnosno dokument nadležnih tijela vlasti države čiji je državljanin kojim potvrđuje da nije lišen prava da se kandidira u toj državi ili dokument da takva diskvalifikacija u toj državi nije poznata.
 

Zaštita izbornog prava

Nadležno izborno povjerenstvo utvrđuje pravovaljanost liste kandidata.

U slučaju da nadležno izborno povjerenstvo listu kandidata proglasi nepravovaljanom, kandidat državljanin druge države članice Europske unije ima pravo prigovora nadležnom izbornom povjerenstvu, odnosno u drugom stupnju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske, sukladno odredbama o zaštiti izbornog prava propisane zakonom kojim se propisuje način, uvjeti i postupak za izbor članova predstavničkih tijela.

Europska građanska inicijativa
Uredba (EU) br. 211/2011 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. godine o građanskoj inicijativi, kao sekundarni izvor prava Europske unije, s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji neposredno je i u cijelosti primjenjiva u Republici Hrvatskoj.

Uredbom se uređuje oblik sudjelovanja javnosti u oblikovanju europskih javnih politika, tzv. europska građanska inicijativa koja omogućuje jednom milijunu državljana znatnog broja država članica Europske unije da izravno zatraže Europsku komisiju da predloži za njih relevantnu zakonodavnu inicijativu u području nadležnosti Europske unije.

Nadležna tijela su:
  • izdavanje potvrde i provjeru usklađenosti sustava internetskog prikupljanja izjava o potpori - Ministarstvo pravosuđa i uprave i Zavod za sigurnost informacijskih sustava
  • koordinacija procesa provjere izjava o potpori - Ministarstvo pravosuđa i uprave
  • izdavanje potvrde o broju valjanih izjava o potpori - Ministarstvo pravosuđa i uprave
  • nadzor nad provedbom Uredbe u području zaštite osobnih podataka - Agencija za zaštitu osobnih podataka